AUGUSTA (Agosta), 37°13'N i 15°14'E, talijanski grad na istočnoj obali Sicilije, 19,3 km sjeverno od Siracuse, sa 17.716 st. (1936). Leži na malom otočiću, koji je nekad bio dio poluotoka Xifonio, pa je s obalom Sicilije povezan mostom. Zbog močvarne obale i gorovita zaleđa stanovništvo se bavi manje poljoprivredom, a više ribolovom i pomorstvom. Ribari odlaze na ribolov i u Sjeverni Atlantik. Razvijena je samo industrija soli (godišnje oko 15.000—20.000 t). Luka (Porto Xifonio) nalazi se u prostranom zaljevu, koji obuhvaća oko 6,2 km². To je jedna od najprostranijih i najsigurnijih luka na Sredozemnom moru. Zaštićena je rtom, na kojem leži grad, i jednim lukobranom. Ulaz u luku vrlo je uzak pa je zbog toga potreban peljar (pilot). Brodovi sidre u zaljevu na dubini od 7,9 m. Željeznička pruga spaja Augustu s lukama Catania i Siracusa. U izvozu preteže sol, ulje, vino, voće, med, sir i srdele, a u uvozu željezna i tekstilna roba.

Augustu je osnovao rimski car Oktavijan August na mjestu grčke kolonije Xifonie ← 42, pa ju je naselio stanovnicima iz susjednog grada Megara Hyblaea. Pošto su je nekoliko puta opustošili barbari i Saraceni, obnovio ju je 1232 Fridrik II. Švapski. 1551 opljačkali su je i spalili Turci. 1693 srušio je veliki potres grad do temelja. U II. svjetskom ratu zauzeli su Augustu Englezi u srpnju 1943.I. C.

Pomorska povijest. Za rata Francuske protiv Španjolske i Holandije (1674—1678), prilikom borbi za Siciliju, došlo je 22. IV. 1676 pred Augustom do pomorske bitke između francuske i savezničke (holandsko-španjolske) flote, kojom prilikom je bio smrtno ranjen holandski admiral de Ruyter. Francuska je flota, pod vodstvom admirala Duquesne-a brojila 29 linijskih i nekoliko požarnih brodova, dok su saveznici raspolagali samo sa 17 slabije naoružanih linijskih brodova i 9 fregata, te nekoliko požarnih brodova. S obzirom na naoružanje bili su Francuzi za preko 50% jači, a usto u saveznika nije bilo jasno riješeno pitanje vodstva, jer je zapovjednik španjolskog odreda, admiral de la Cerda po činu bio stariji od imenovanog zapovjednika savezničke flote admirala de Ruytera.

Na vijest, da Ruyter sprema napad na Augustu, isplovio je Duquesne 19. IV. sa svojom flotom iz Messine, našto mu Ruyter na čelu savezničke flote pođe u susret i sukobi se s francuskom flotom 22. IV. pred zaljevom Auguste. Na izričitu želju admirala de la Cerda, španjolski su brodovi zauzeli sredinu poretka, dok su prethodnicu i zaštitnicu sačinjavali holandski brodovi. Sam Ruyter nalazio se je kod prethodnice. U 15^h 30^m sukobe se prethodnice. Saveznička prethodnica snosi svu težinu naleta, ali uspije intenzivnom topovskom paljbom na najbližu udaljenost razbiti protivničku prethodnicu. Međutim, španjolski brodovi u centru ne ulaze u borbu s potrebnim poletom, nego se zadovoljavaju artiljerijskim dvobojem izdaleka. Time sprečavaju zaštitnicu, koja ostaje u brazdi centra, da energičnije stupi u borbu. Kasnije uspije zaštitnici saveznika mimoići svoj centar i priključiti se prethodnici, koja se nalazila pod unakrsnom vatrom francuske prethodnice i dijela centra. Tek tada i nekoliko španjolskih brodova stupa u bližu borbu, ali mrak uskoro učini kraj bitki i protivničke flote izgube međusobni dodir. Saveznici uplove idućeg dana u Siracusu, gdje Ruyter podlegne ranama. Iako je sama bitka ostala neodlučna, saveznici su morali Francuzima prepustiti slobodu kretanja, ne mogavši ponovo prihvatiti bitku.V. K.