AMVRAKÍA, (grč. Amvrakikós Kólpos, prije Árta; u Starom vijeku Sinus Ambracius), 38°52'N — 39°03'N i 20°46'E — 21°11'E, zaljev Jonskog mora na sjeverozapadu Grčke. Brežuljaste obale građene su od vapnenca i dobro su razvedene. Zaljev je dug od zapada prema istoku oko 30 km, a širok od sjevera prema jugu 16 km. Na južnoj se obali nalaze uvale Préveza, Vónitsa, Loutráki i Karvasará. Na sjevernoj niskoj i močvarnoj obali nalaze se dvije veće lagune, Tsoukalió i Logarós, ograđene prudovima, i zaljev Kópraina. U njima živi mnoštvo riba (cipli, jegulje i listovi — Pleuronectes), a u močvarnoj se vegetaciji gnijezde velika jata morskih ptica i močvarica. Sa sjevera utječu u Amvrakijski zaljev dvije rijeke: Árta (Árakhthos) i Loúros, koje nanosima pijeska i mulja zatrpavaju sjeverni dio zaljeva. U Starom vijeku bila je 128,7 km duga Arta plovna do grada Ambracie (Árta), a danas po njoj mogu ploviti samo riječne brodice i čamci. Razina vode u zaljevu ovisi o količini vode, koja rijekama pritječe u zaljev. Najveće su dubine u istočnom dijelu (36,6 m — 64,8 m). Amvrakijski zaljev spaja s Jonskim morem tjesnac Preveza, u kojemu je kroz pličinu na ulazu izjaružen 2,4 km dug, 40—90 m širok i 6,4 m dubok kanal Khrisánthis. Brodovi s gazom do 4 m mogu bez opasnosti proći kanalom. Na sjeveroistoku se kanal svršava u zaljevu Préveza, gdje je na sjevernoj obali smještena luka istoga imena sa 8569 st. (1947). Uz obale Amvrakijskog zaljeva ima mnogo malih mjesta, od kojih su najpoznatija Vonitsa na južnoj i Kópraina na sjev.-ist.obali. Na ulazu u zaljev nalazi se rt Actium, poznat zbog bitke između Antonija i Oktavijana ← 31.A. Mr.