EGINA, 1. otok u Eginskom zaljevu, između Peloponeza i Atike, jugoistočna Grčka. Površina mu iznosi 106 km². Brežuljast je (najviši vrh Óros 534 m) i ponajviše bez biljnog pokrova. U zapadnom dijelu, koji je nešto plodniji, uzgaja se vinova loza, masline, žitarice, bademi, smokve. Spužvarstvo je dobro razvijeno. Svjetionici se nalaze na rtovima Toúrlon i Plakákia.

2. Glavno naselje (37°45'N i 23°26'E) na sjeverozapadnoj obali istoimenog otoka sa preko 5600 st. Razvijeno je spužvarstvo. U luci su dva gata, uz koje dubina vode nije manja od 2,4 m. Sidrište je pred lukom. Redovitom parobrodarskom prugom E. je povezana s Pirejem. Izvozi vino i maslinovo ulje.

E. je bila jaka pomorska država i prije doseljivanja Dorana. U početku ← V. st. jedna od vodećih helenskih pomorskih država; kasnije je oslabila jačanjem Atene. Teško je stradala u Prvom peloponeskom ratu (← 431 do ← 421). Rimljani su je osvojili 210. U XII. st. gusarsko uporište.T. Ša.