ABUKIR (Abu Quir), 31°19'N i 29°56'E, egip. mala luka u istoimenom zaljevu Sredoz. mora 21,9 km sjeveroist. od Aleksandrije. Leži na jugozap. obali polukruž. zaljeva s vrlo plodnom okolicom na mjestu, gdje je u Starom vijeku bilo naselje Zephyrion. Abukir (oko 1500 st., 1940) je danas odmaralište i kupalište Aleksandrije. Turizam je dosta razvijen zbog ruševina i ostataka grada Canopusa iz Starog vijeka, koji se nalazi u blizini. U plitkoj luci pristaju mali brodovi. Veći sidre na dubini od 6,4—9 m kod ist. rta i na dubini od 14,6 m kod južnog rta otočića Nelson. Plovidba je u zaljevu teška i opasna zbog mnogih pličina i grebena (Culloden, Sultan), pa je pilotaža obavezna. Na otočiću Nelson nalazi se svjetionik i radio-stanica. Željeznička pruga spaja Abukir s Aleksandrijom i Rashidom (Rosetta).A. Mr.

Bitka u zaljevu Abukira. U zaljevu Abukira izvojevao je admiral Nelson 1. VIII. 1798 jednu od najslavnijih pobjeda u povijesti pomorskog ratovanja, koja je imala dalekosežne posljedice na daljnji tok koalicionog rata protiv Francuske republike. Do bitke, koju Englezi nazivaju Battle of the Nile, došlo je u vezi s poznatom Napoleonovom ekspedicijom u Egipat (v. Pomorski ratovi).

Kad je Jervis (Earl of St. Vincent), zapovjednik engleske flote u Portugalu, saznao, da se u Toulonu vrše užurbane pripreme (iako mu Napoleonove namjere nisu bile poznate), uputi Nelsona sa tri linijska broda i nekoliko fregata na izviđanje pred Toulon. Teško nevrijeme odbaci Nelsonove brodove daleko od obale, jako ih ošteti, tako da su se morali vratiti u Gibraltar. Kad se 31. V. 1798 sa tri linijska broda vratio pred Toulon, ustanovio je, da je franc. flota s prijevoz. brodovima već otplovila. Misleći, da je Napoleon s flotom pošao prema jugoistoku, Nelson se odmah uputi u Napuljski zaljev, gdje mu se 7. VI. priključi 11 linijskih brodova, koje mu je St. Vincent po nalogu admiraliteta poslao kao pojačanje. Ne našavši tamo francusku flotu, nastavi put sa 14 linijskih brodova prema Malti, ali već putem sazna, da su Francuzi zauzeli otok, a njihova flota otplovila dalje. U nedoumici o kretanju protivnika, Nelson naglo proslijedi prema jugoistoku. Izvidjevši 30. VI. Aleksandriju, proslijedi put M. Azije, ne sluteći, da je prestigao Napoleona, koji će sutradan uploviti u Aleksandriju. Prokrstarivši Levant, uplovi u Siracusu na Siciliji, odakle nakon obnove zaliha odmah proslijedi prema istoku. Južno od Grčke dobiva prvu pouzdanu vijest, da su Francuze opazili kako plove kursom prema Egiptu. Ujutro 1. VIII. adm. Nelson ponovo prolazi pored Aleksandrije, a u petnaest sati njegova prethodnica opazi u zaljevu Abukira 17 neprijateljskih brodova. Uporna Nelsonova traganja konačno su uspjela. Prostran Abukirski zaljev, otvoren prema sjev.-zap. (v. sliku), dug je otprilike 16 nm. Iza rta, na ulazu u zaljev, usidrila se francuska flota u savinutoj liniji. Tik uz izobatu od 10 m bilo je 13 linijskih brodova preko 4 nm od obale, a bliže kopnu nalazile su se još 4 fregate. U centru nalazio se najveći brod L'Orient sa 120 topova. To je bio komandni brod admirala Brueys d'Argalliersa. Admiral Brueys osjećao se na svom sidrištu s obzirom na obližnje pličine toliko siguran, da nije smatrao potrebnim da pošalje izvidnice pred zaljev, ni da održi pripravnost na brodovima. Jedino je dao sa 12 topova utvrditi maleni otok Abukir. Posade su se nalazile dijelom na kopnu, a brodske baterije prema kopnenoj strani nisu bile spremne za borbu. Kad su Francuzi oko 14 sati opazili englesku flotu, na brzinu popune ljudstvom fregata posade linijskih brodova, da bi u 16 sati isplovili ususret Englezima. S obzirom na poodmaklo doba odustaju od te namjere, smatrajući, da se Englezi zbog mraka ne će usuditi uploviti u nepoznate plitke vode. Nisu međutim računali s odvažnošću Nelsona, koji odluči napasti još iste večeri i odmah stvori plan napada. Oko 17^h 3o^m poreda 12 linijskih brodova u liniju brazde (dva ostala broda nalazila su se još na izviđanju pred Aleksandrijom) i uplovi u zaljev, da najprije napadne čelo francuske linije. Brodovima naredi, da se usidre s krmenim sidrima uz oba boka francuskih čelnih brodova. Na taj način mogli su brodovi odmah otvoriti paljbu, ne čekajući, da ih vjetar nakon sidrenja okrene. Padao je već sumrak, kad se čelni brod Goliath provukao između francuske linije i kopna, te usidrio bočno od drugog francuskog broda Conguerant. Slijedeća 4 broda usidre se također na istoj strani. Nelsonov admiralski brod Vanguard, šesti po redu, usidri se s vanjske strane uz treći francuski brod Spartiate, koji se već nalazio pod paljbom Theseusa. I ostali brodovi, osim Majestica i Alexandra, koji su tek kasnije ušli u borbu, usidre se s vanjske strane francuske linije. Jedino se linijski brod Culloden nasukao na plićaku na ulazu u zaljev i nije mogao sudjelovati u borbi.

Francuzi su bili izbezumljeni, jer nisu očekivali, da će Nelson sa svojim brodovima ući u plitke vode uz kopno. Tek što su pali prvi hici, zašlo je sunce. Do duboko u noć vodila se ogorčena borba. Dok su francuski brodovi od centra naprijed klonuli i gorjeli, oni otraga ostali su nijemi svjedoci propasti drugova, čekajući, da i na njih dođe red. Osobito krvava bijaše borba oko centra, gdje je L'Orient u početku kosio engleske baterije i jarbole, dok nije, napadnut od tri engleska broda i zahvaćen nesavladivim požarom, eksplodirao, povukavši sa sobom 500 ljudi. Čas prije pogine vrhovni zapovjednik, admiral Brueys teško ranjen. Nelson je također teško ranjen u čelo. Istom oko 3 sata u noći dođe do zastoja u paljbi. Izmoreni borci nisu se više mogli držati na nogama. U osvit se nastavi borba, i još su se dva francuska broda morala predati, a jedna fregata odleti u zrak. Na kraju su samo 3 linijska broda vijala francusku zastavu. Dva linijska broda i dvije fregate uspjele su umaknuti na otvoreno more; treći se linijski brod, ploveći iz zaljeva, nasukao, te ga vlastita posada zapali.

Bitka je bila završena, francuska flota uništena: 11 linijskih brodova i 2 fregate s preko 5000 ljudi, što mrtvih, ranjenih ili zarobljenih. Englezi izgubiše 218 mrtvih i 678 ranjenih. Pobjeda je bila potpuna, a njezine posljedice goleme. Englezi su opet neosporni gospodari Sredozemnog mora. Napoleon, sa 30.000 vojnika, bez ikakvih prevozn. brodova, ostao je odijeljen od domovine, a njegovi smjeli planovi o gospodstvu na Istoku doživjeli su slom. Prestiž Engleske naglo je porastao i uskoro se pod njezinim vodstvom stvara nova koalicija Engleske, Austrije, Rusije, Napulja i Portugala protiv Francuske republike.D. Pa.