BODENSKO JEZERO (Boden See), na sjev. podnožju Alpa, sa 538 km² površine. Razina mu je 395 m visoko nad morem, a dubina iznosi 252 m. Njime protječe rijeka Rajna, koja na ulazu u jezero stvara deltu. Jezerskom užinom kod Konstanza (široka 150—200 m) odvojeno je manje Donje jezero (Unter See). Glavni je dio jezera Gornje jezero (Ober See), a njegovo sjeverozapadno suženo produženje je Überlinger See. Kolebanje vodostaja u jezeru ovisi o Rajni. Najviši vodostaj ima gornja Rajna, a prema tome i jezero, od lipnja do kolovoza zbog taljenja alpskih ledenjaka, a najniži u siječnju i veljači. Prosječno godišnje kolebanje razine jezerske vode iznosi 2 m, no može doseći i 3,4 m. U proljeće uzrokuje föhn tako jake oluje, da valovi u jezeru dosegnu 1,5 m visine. Svake se zime jezero djelomice zaledi, a katkad je i cijela površina pod ledom. Velika vodena masa (1400 mil. m³) utječe povoljno na klimu, pa je i vegetacija obalnog pojasa bujna; ističu se voćnjaci i vinogradi. Obale su gusto naseljene, i tu ima više gradova: Konstanz, Friedrichshafen, Lindau, Bregenz i Rorschach. Obale pripadaju politički Njemačkoj (Bavarskoj, Württembergu i Badenu), Švicarskoj i Austriji. Zbog blage klime i prirodnih ljepota B. j. na glasu je kao turističko područje. Na jezeru je ljeti razvijen živahan parobrodarski promet; za ljetne sezone preveze se preko 1 milijun osoba. Polazna je točka plovidbe Konstanz. Preko jezera vodi željeznički trajekt iz Romanshorana do Friedrichshafena. Kanalizacijom Rajne više Basela uključit će se B. j. u evropsku plovidbenu mrežu, te će njegova prometna uloga znatno porasti. Dalji projekt je veza Bodenskog jezera s Dunavom gradnjom plovnog kanala do Ulma.Z. D.