ATOL, polukružan ili prstenast koraljni greben, koji zatvara plitku lagunu. Na njemu su nastali mjestimično otoci i otočići od koraljnog kamenja i pijeska, koje su valovi od istog grebena odlomili i na nj nanijeli. Ali ima i takvih atola, gdje pojedini dijelovi prstenastog grebena nisu koraljne građe. Najbrojniji i najtipičniji su u Tihom oceanu. Duljinom ne premašuju 100 km. Visina otoka i otočića na grebenu iznosi 2—5 m iznad razine mora. U laguni je voda bistra i plitka. Dubina rijetko premaši 80—100 m, a dno je pokrito sitnim koraljnim pijeskom. U lagunama mnogih atola ima i koraljnih grebena. Iz oceana vode u lagunu uži ili širi prolazi, kojima struji oceanska voda. Razina vode u laguni koleba zbog plimnih struja i zbog toga, što se valovi prebacuju za vrijeme plime preko niskog koraljnog prstena te na taj način povisuju razinu vode u laguni. Struje oseke, koje mogu doseći brzinu od 3—4 čvora, izjednačuju razinu vode u laguni s razinom oceana. Najbrojniji su prolazi kroz greben na onoj strani atola, koja je u zavjetrini, jer su tu zbog slabijeg obnavljanja vode nepovoljni uvjeti za razvitak koralja. Ulaz brodova u lagunu oteščan je u privjetrini jakim valovima, koje stvaraju stalni pasatni vjetrovi i monsuni. Zbog jačeg zagrijavanja i isparivanja postaju lagune često ishodište i središte ciklonskih oluja. Budući da se atoli ispinju neposredno iz velikih oceanskih dubina, gdje nema nikakvih uvjeta za život koralja, i budući da prividno nema vulkanske jezgre, iz koje bi se dalo zaključiti na njihov vulkanski postanak, nastale su mnoge hipoteze o postanku atola, od kojih je najpoznatija Darwinova (1837). Darwin pretpostavlja, da koraljni grebeni, koji okružuju neki vulkanski otok, rastu u visinu otprilike istom brzinom, kojom se zbog tektonskih poremećaja ili općenitog spuštanja morskog dna otok Spušta. Na taj se način stvara oko vulkanskog otoka najprije rubni, a kasnije ogradni (barijerni) koraljni greben s lagunom između vulkanskog otoka i samog grebena. Daljnjim spuštanjem nestaje otok pod razinu mora; od ogradnog grebena postaje atol s lagunom, koja ispunja prostor na mjestu, gdje je prije bio otok. Darwinova je hipoteza kasnije nešto promijenjena i dopunjena činjenicama, koje u Darwinovo doba još nisu bile dovoljno poznate (značenje izdizanja koraljnih grebena, atoli sa suhom lagunom, utjecaj abrazije i dr.). Darwinovu teoriju potkrepljuju bušenja na otoku Funafuti i na atolu Bikini, koja pokazuju, da se dno u tom dijelu Pacifika spustilo vrlo duboko.

Veći su atoli naseljeni, ali zbog propusne vapnene građe nemaju vode, pa se stanovnici moraju služiti kišnicom. Obrasli su kokosovim palmama, trnovitim grmljem i travom. Zbog izoliranosti stanovnici su na primitivnom stupnju kulture. U ekonomskom pogledu važni su neki atoli zbog znatnih ležišta fosfata i guana. Jedna desetina ukupnog iskorišćivanja fosfata na svijetu otpada na atolske otoke Nauru, Ocean i Christmas. Zbog neznatne visine atoli su često opasni za plovidbu, iako su mnoge lagune zgodna skloništa za brodove i izvrsne hidroavionske baze. Zbog izvanrednog strategijskog položaja u II. svjetskom ratu bili su mnogi atoli (Midway, Wake, Tarawa) vrlo pomno istraženi, a za neke su se u Tihom oceanu vodile žestoke borbe (v. Koraljni grebeni).

LIT.: F. P. Shepard, Submarine Geology, New York 1949; Ph. H. Kuenen, Marine Geology, New York-London 1950; O. W. Freeman, Geography of the Pacific, Ncw Vork-London 1951.V. R.