LOS ANGELES, 33°43 'N i 118°17 'W, glavni grad i luka južne Kalifornije (USA) na istoimenoj rječici, u ravnici, između gorja San Gabriel i San Bernardino.
Postanak i razvitak. Iako je kraj, u kojem se nalazi L. A., otkriven već 1542, naselje L. A. osnovano je tek 1781. Ime je dobilo po blagdanu na dan osnivanja ( Nuestra Señora la Reina de los Angeles.). God. 1835 L. A. je proglašen gradom, pa je do 1846 pripadao Meksiku i kratko vrijeme vršio funkcije glavnoga, grada; 1845—47 bio je glavni grad Kalifornije. God. 1850 imao je samo 1610 st.
Voda se iz rječica s okolnih brda iskorišćuje za umjetno natapanje (godišnja količina oborina samo 400 mm), koje uz povoljnu temperaturu (zimi 12°—13°, a ljeti 21°—22°) omogućuje uzgoj agruma, iako zimi sjeveroistočni vjetrovi mogu donijeti veliku hladnoću. Agrumi su se, pored proizvoda ekstenzivnog stočarstva (ranching), najprije izvozili preko San Francisca (željeznička veza 1876); 1883 L. A. dobiva izravnu vezu s istočnim dijelovima USA i otada brže napreduje. God. 1860 ima 4384 st., 1870 god. 5728 st., 1880 god. 11.183 st., 1890 god. 50.395 st., a 1900 god. 102.479 st. God. 1908 sagrađen je golemim investicijama (24,500.000 USA-$) 374,8 km dug vodovod od rijeke Owens. Već je 1910 grad imao 319.198 st., a 1920 god. 576.673 st. te je postao glavni gradski centar USA na pacifičkoj obali. Bogati su izvori nafte (nakon 1920) jedino lokalno prirodno bogatstvo i predstavljaju odlučan element za daljnji razvoj grada, a vedra suptropska klima privlači filmsku (Hollywood), a kasnije i avionsku industriju. Dok je federalna vlada USA dovršavala na rijeci Colorado branu Boulder, iza koje je nastalo golemo akumulacijsko jezero Mead, L. A. je uz velike investicije (preko 200 mil. USA-$) gradio od jezera Mead kroz pustinjske i brdske krajeve 539 km dug vodovod s golemim kapacitetom za sve potrebe aglomeracije od 7 mil. st.
Tip i funkcije. Stvarno urbanizirano područje (1150 km 2) prelazi daleko preko administrativnih granica i povezuje se s okolnim centrima Glendale, Pasadena, Santa Monica i dr. Zbog velikih prostornih mogućnosti i novih funkcija vanjski se metropolitanski pojas brže razvija od samog centra. God. 1930 grad ima 1,238.048 st., a metropolitansko područje 2,318.526 st.; 1940 grad ima 1,504.277 st., a metropolitansko područje 2,904.596 st.; 1950 grad ima 1,970.358 st., a metropolitansko područje 4,399.225 st. L. A. je na trećem mjestu među gradovima USA te se brojem stanovnika približava Chicagu.
Brežuljci na sjeveru (Mt. Hollywood i dr.) i okolica uređeni su kao raskošne stambene četvrti; kod toga su veliki prostori ostavljeni za parkove. Četvrt neboderi nalazi se samo u poslovnom centru, dok su na golemim površinama sagrađene prizemne stambene kuće okružene tratinama. Veoma skupim tehničkim zahvatima provedene su kroz grad željezničke pruge i ceste; to omogućuje promet golemog grada, čiji dijametri iznose do 60 km.
Funkcije Los Angelesa, kao glavnog centra na pacifičkoj fasadi, uvjetovale su razvitak složenog ekonomskog organizma. California Fruit Сотр. je glavni faktor na jakom nacionalnom tržištu agruma. Nafta je dala osnovu razvijenoj kemijskoj industriji, za koju se pored kaučuka uvoze i različite druge sirovine. U vezi s proizvodnjom nafte razvila se moćna industrija strojeva za dobivanje i preradbu nafte i formirao se kapitalistički centar svjetskog značenja, L. A. ima vodstvo u avionskoj industriji svijeta, a kao filmska metropola uvjetuje modnu industriju i koncentraciju turizma. Lokalnim inicijativama pomažu opća orijentacija USA prema pacifičkom prostoru i velike zadaće i potrebe, koje je država imala na toj strani za Drugog svjetskog rata.
Luka. Prve veze sa stranim svijetom obavljale su se preko mora. Potkraj prošlog stoljeća počinje se 37 km jugozapadno od središta grada uređivati velika umjetna moderna luka u zaljevu San Pedro. Luka je otvorena tek 1914, t. j. poslije prokopavanja Panamskog kanala. Sa dva duga lukobrana i središnjim zaštitnim nasipom stvorena je vanjska lučka vodena površina od 2428 ha i unutrašnja lagunska luka s površinom od 364 ha. Glavni lučki uređaji su u unutrašnjem dijelu oko gradova Pedro i Wilmington. Luka ima 161 km obale, lučka natkrivena skladišta zapremaju prostor od 109.207 т 2 , a skladišta za grubu robu 415.800 m 2 . Osobito značenje imaju specijalna pristaništa za naftu. San Pedro se ubraja u najmodernije ribarske centre svijeta (napose u pučinskom ribolovu). I naši iseljenici imaju znatan udio u tom ribarstvu. Luka je snabdjevena najmodernijim uređajima za ukrcaj i iskrcaj. Uvoze se: kopra, banane, novinski papir, drvo, kaučuk, željezo, kava i dr., a izvoze pored nafte: različiti industrijski proizvodi, namijenjeni cirkumpacifičkom tržištu. Robni se promet paralelno s općim razvitkom grada naglo povećava: 1949 iznosio je 14,250.000 t, t. j. za 23,4% više nego 1948.
Lukom upravlja poseban lučki odjel (Harbor Department) gradske uprave. Glavni pristupni kanal održava se jaružanjem na 12 m, a unutrašnji na 10,5 m dubine, pa u luku mogu ući i najveći brodovi. Brodogradilišni uređaji omogućuju sve vrste popravaka (3 suha doka i 20 vlȁka). Svojim uređenjem ona ide među najmodernije luke u USA.
L. A. ima dobre izravne veze s glavnim lukama na Tihom oceanu. Pored brodova sjeveroameričkih linija pristaju i brodovi britanskih, francuskih, njemačkih, nizozemskih, skandinavskih i talijanskih društava na parobrodskim prugama Evropa—Panama do San Francisca, Seattlea i Vancouvera.
U Los Angelesu imaju sjedište samo 2 veća parobrodarska društva Richfield Oil Co. i Union Oil of California (oba su tankerska). Veliko američko brodogradilišno društvo Todd Shipyards Corps, iz New Yorka ima u Los Angelesu svoj pogon sa 2 plutajuća doka od 182 i 165 m duljine.J. Rć.
LIT.: L. Z. White i E. J. Foscue, Regional Geography of Anglo-America, New York 1949; G. F. Mott, A Survey of United States Ports, New York 1951.
Naši iseljenici. Los Angeles, najveće jugoslavensko naselje u Kaliforniji (starije od 1885 godine), ima s okolicom oko 30.000 naših iseljenika; od toga Hrvata oko 20.000, Srba i Crnogoraca oko 5000, Slovenaca oko 5000. Po zanimanju su poduzetnici — kontraktori, koji se bave gradnjom asfaltiranih cesta, mostova, kanala, vodovoda i drugih javnih radnja (istaknuta firma Sjedinjeno društvo za beton, cijevi i konstrukcije), tvornički radnici, ribari i građevni radnici; zatim su prodavači ribe, obrtnici, trgovci živežnim namirnicama, hoteljeri i brojni restorateri, te klesari, veleprodavači mesa; ima nekoliko istaknutih odvjetnika, liječnika i zubara. Prema podacima iz godine 1937 imali su 15 potpornih društava (hrvatskih 6, slovenskih 5 i srpskih 4), 8 prosvjetnih, socijalnih i dobrotvornih i 3 politička, zatim 2 crkvene općine i i katoličku crkvu. Radom se ističu najveće potporno društvo HBZ br. 177 i br. 677 ESL Progressive Croatians of the Pacific, samostalna potporna društva Jadran i Konavle, Hrvatski kulturni klub Bratstvo, Slavonic Alliance of Calif., ogranak Jugoslavenske federacije socijalističke labor partije, Slavic Democratic League of California, a posljednjih su godina razvili širu djelatnost Slavensko vijeće Južne Kalifornije (1946) i Klub Amerikanaca jugoslovenskog porijekla (1950). God. 1910—40 godine izlazilo je u Los Angelesu 11 naših novina: Sokol (1910—31), Novo vrijeme (1913), Narodni glasnik (1920—35), Jugoslavenski glasnik (1931) i dr. Jugoslavenski iseljenici u Los Angelesu zauzimaju istaknuto mjesto u svim iseljeničkim akcijama. Poslije Drugog svjetskog rata, preko organizacije za pomoć domovini, poslali su hrane, odjeće i novca u visini od preko jednog milijuna dolara. U obližnjem Hollywoodu nalaze se poznati naši iseljenici — umjetnici (Slavko Vorkapić, Gloria Gray-Dragomanović, Ivan Miljan, Mihajlo Vavić, Zala Zarana, Ivan Kovačević i dr.), koji su osnovali Jugoslavenski umjetnički klub; ovdje živi i kipar Jure Salamunović s Hvara. Na otoku Terminal Island je naše ribarsko naselje i ribarsko poduzeće Bogdanovića i Mardešića French Sardine Сотр., koje ima i svoje brodogradilište.
LIT.: I. F. Lupis-Vukić, Među našim narodom u Americi, Split 1929. str. 59; I. Mladineo, Narodni adresar, New York 1937 str. 36; Matica, Zagreb 1952, 4, str. 80.M. Ba.