LIVERPOOL, 53°24 'N i 2°59 'W, luka i grad na zapadnoj obali Engleske, sa 788.569 st. (1951). Smješten je na desnoj obali suženog dijela estuarija rijeke Mersey, na ulazu u Irsko more, odnosno u zaljev Liverpool.
L. je izložen utjecaju s pučine Irskog mora, s kojega gotovo neprestano pušu vlažni jugozapadni i zapadni vjetrovi. Zime su dosta blage (najhladnija veljača sa 4,5°), a ljeta svježa (kolovoz 15°). Cijele godine prevladava svježe (srednja godišnja temperatura 9°), relativno vlažno i pretežno oblačno vrijeme (tek 32% mogućeg trajanja insolacije ili prosječno 4 h dnevno). U godini ima prosječno 194 kišna dana, sa 709 mm oborina; neznatno je izražen zimski maksimum. Neugodnu klimu pogoršavaju gradski utjecaji (dim i prašina), a česte su i magle (prosječno 47 dana godišnje).
Povijest. Ime vjerojatno potječe od normanskoga Hlitharpoeer (močvara pod padinom). Prvi put se L. spominje 1191 godine. Kad je pristanište starog rimskog uporišta Chestera (rimska Deva) zatrpano nanosima rijeke Dee, osnovana je nova luka (za veze s Irskom) na mjestu sadašnjeg Liverpoola. God. 1207 postaje slobodan grad, dobiva utvrdu, i u toku XIII. st. održava žive veze s Irskom. Kasnije uspostavlja veze s Francuskom i Španjolskom, ali u toku Srednjeg vijeka ostaje relativno malo mjesto, koje ne prelazi 1000 st. U kasnom Srednjem vijeku L. životari i više puta u toku XVI. i XVII. st. strada od kuge.
Potkraj XVII. st., kad se organizirala trgovina s Amerikom, u kojoj je L. imao vrlo važnu ulogu, počinje uspon grada i jačanje lučkog prometa. Liverpulski su se trgovci specijalizirali u zloglasnoj »trokutnoj trgovini« i pritom zaradili velika bogatstva. Iz Liverpoola se plovilo na istočne obale Afrike, gdje se za različitu sitnu robu kupovalo od agenata »kraljeva« crnačko roblje, a zatim se prevozilo i prodavalo na Antilima i susjednoj kontinentskoj obali. Za roblje su dobivali šećer, duhan, pamuk, alkohol i dr., pa se to dovozilo u Liverpool. God. 1709 prevezao je prvi brod od 30 i 15 robova. Ova se trgovina ubrzo razvila, pa je 1765 —86 L. imao 86 brodova za trgovinu robljem i prevezao 24.000 robova. God. 1783—93 prebačeno je iz Afrike na američke obale 814.000 robova Crnaca; od toga na sam L. otpada polovica. Potkraj XVIII. st. L. drži 5/6 »afričke trgovine«, pa je daleko ispred konkurentskog Bristola. Prije zabrane trgovine robljem 1807 L. je imao 185 brodova, koji su godišnje prevozili do 49.000 robova. Od trgovine robljem i krijumčarenja sa španjolskim kolonijama L. je dobivao znatne prihode. God. 1700 imao je 5000 st., a 1775 već 35.000 st.
Na gusarske napade L. odgovara istim metodama i protunapadima (u Sedmogodišnjem ratu s Francuskom i Španjolskom poslije 1756, u sukobima s Holandijom i u toku američkog Oslobodilačkog rata iz 1775).
Zabrana trgovine robljem dolazi u doba, kad je L. učvrstio svoj položaj vezama s Amerikom, a u njegovu se zaleđu vrši najveći preokret u gospodarskom razvitku svijeta. Tkači iz Lancashirea glavni su nosioci industrijske revolucije, a to će se odraziti u razvoju Liverpoola kao luke ovog naprednog kraja. L. je 1831 imao 165.000 st., a 1901 već 716.000 st.
Luka. Smještaj luke odlučili su regionalni i topografski faktori. L. je naslijedio Chester kao završna točka puta, koji od jugoistoka (London) vodi prema sjeverozapadu i dalje u Irsku. Kroz »Česterska vrata«, između Peninskog i Walcskog gorja, glavni je izlaz na zapadnu obalu Velike Britanije.
U ulaznom, užem dijelu estuarijskog ušća rijeke Mersey stvara se plimnim priljevom velikih količina vode i otjecanjem za vrijeme oseke jaka struja, kojom se u uskom, vanjskom dijelu estuarija održavaju velike dubine. Prema pučini se stvaraju podmorski pješčani prudovi u kojima je 5 km dug prolazni kanal (Crosby).
Na desnoj obali estuarija ispod dosta strmih padina »liverpulskog ravnjaka« (građenog od trijaskog pješčanika) nalazila se oko ušća malog potoka laguna Pool, koja je bila iskorištena za prvu luku, a kasnije je uređena kao izolirani basen. Zbog velikih plimnih kolebanja (do 8 m) i naglog razvoja pomorstva i trgovine potkraj XVII. i na početku XVIII. st., morala se urediti umjetna i о visokoj vodi neovisna luka. Pojas obalnih močvara na podnožju liverpulskog ravnjaka olakšao je kopanje (od 1709) i uređenje sistema dokova; u tome L. ima svjetsko prvenstvo.
Kasnije je uređen gotovo 10,5 km dug pojas dokova sa 193 ha vodene površine; obala pristaništa duga je 46,5 km. Dokovi su snabdjeveni najmodernijim uređajima za prekrcaj, spremanje i otpremanje svakovrsne robe. Tome treba dodati gotovo 800 m pontonskog pristaništa za putničke brodove i za stalne veze između Liverpoola i Birkenheada, koji se nalazi na drugoj obali estuarija. Cijeli lučki front na liverpulskoj strani dug je oko 14,5 km.
U pomanjkanju prostora na liverpulskoj strani, lučka su postrojenja uređena i na suprotnoj obali, gdje se razvio lučki grad Birkenhead, s dokovima, koji obuhvaćaju 42 ha vodene površine sa gotovo 15 km pristanišne obale. Lučki prostor obaju dijelova zajedno obuhvaća 828 ha. Od 1858 postoji zajednička lučka uprava Mersey Docks and Harbour Board, koja upravlja cijelim lučkim sistemom.
Paralelno s uređenjem luke rastao je i lučki promet: 1800 god. 900.120 nrt; 1850 god. 7,072.674 nrt; 1900 god. 24,761.834 nrt; 1938 god. 44,195.470 nrt; 1947 god. 22,058.000 nrt, a 1956 god. 36,488.000 nrt; od toga otpada gotovo 80% na promet s inozemstvom.
Velik je razvoj tekstilne industrije u Lancashireu tražio golem uvoz pamuka, za koji je L. imao specijalna skladišta. Tome treba dodati uvoz žita i drugih živežnih namirnica za gusto naseljeno zaleđe, a osobito velike količine nafte. Dok L. u uvozu ostaje znatno iza Londona (između 30% i 70% londonskog uvoza), u izvozu drži prvo mjesto. Vrlo razvijen industrijski kraj srednje Engleske snabdijeva liverpulski izvoz svojim prerađevinama (raznovrsna metalna roba, kemijski proizvodi, tekstil, strojevi, sô, porculan, staklo i dr.).
Prokopavanje plovnog kanala (1893) i uređenje 50 km udaljene luke u Manchesteru nešto su umanjili značenje Liverpoola, koji se u ovoj novoj fazi razvitka više orijentira prema specifičnim funkcijama. U lučkom dijelu Birkenheada uređeno je veliko žitno pristanište i izgrađeni mlinovi velikog kapaciteta, pa se L. ubraja u najvažnije mlinarske centre svijeta. Gradnja dokova na desnoj obali potisnula je tradicionalnu brodogradnju, koja je prešla na lijevu stranu estuarija, gdje ima više i jeftinijeg prostora. Na novim modernim brodogradilištima (Cammell Laird and Co., Ltd.), na lijevoj strani estuarija, mogu se izgraditi i najveći trgovački i ratni brodovi. Potkraj 1956 bilo je naručeno i u gradnji 25 brodova, među kojima i tankeri od 60.000 dwt. Jače su se razvila brodogradilišta za popravke i čišćenje brodova. U poslovno-turističkim putovanjima prevagnuo je London, odnosno njegova luka Southampton, a L. je zadržao drugo mjesto. Uvedeno je pristajanje brzih putničkih brodova u Holyheadu, gdje se putnici mogu koristiti brzim željezničkim linijama i skratiti putovanje.
Godišnje se iskrca u Liverpoolu oko 10 mil. t robe, a ukrca oko 5 mil. t. God. 1956 imao je L. preko 16 mil. t robnog prometa. U uvozu je od osobitog značenja pšenica i brašno. Važna je liverpulska burza za pšenicu i pamuk. Preko Liverpoola se uvozi zaleđeno meso iz Argentine i Australije, a znatan je i uvoz uljarica i sirova šećera, koji se u Liverpoolu rafinira. U posljednje vrijeme raste i uvoz nafte i drva (500.000—600.000 t godišnje).
Pomorstvo i trgovina. Još se 1229 osniva domaće trgovačko udruženje; glavna se trgovina obavlja s Irskom i Škotskom, a kasnije i s Francuskom i Španjolskom. L. izvozi na kontinent vunene tkanine i različite proizvode obrta, a uvozi vino i drugu južnu robu. Na razvijenom se pomorstvu osniva posrednička uloga Liverpoola u robnom i putničkom prometu. Ovdje je osnovano glavno britansko parobrodarsko društvo Cunard Steam-Ship Co., Ltd. i mnoga druga ( Holt Alfred and Co., Haldin and Co., Ltd. i dr.). Iako je London znatno umanjio prestiž Liverpoola, ovaj i dalje ostaje najvažniji britanski pomorski centar; na njegovu brodovlju radi četvrtina britanskih pomoraca.
Glavna je trgovačka funkcija Liverpoola u posredničkim uslugama pri izvozu i uvozu, a golema skladišta daju za to najveće mogućnosti. Gusto naseljeno zaleđe treba velike količine živežnih namirnica (žito i njegove prerađevine, meso, voće i dr.) i potrošnog materijala, osobito nafte, pa je opskrba ovim proizvodima jaka komponenta liverpulske trgovine.
Industrija. L. nije u početku obraćao mnogo pažnje industriji. Prijelazom gradskog područja na suprotnu nisku obalu poluotoka Wirral razvila se velika mlinarska industrija, golema brodogradilišta ( Cammell Laird and Co., Ltd. i dr.) i kemijska industrija južno od Birkenheada ( Sunlight Bromborough i dr.). Industrijski se pojas proteže sve do ulaza u kanal Manchester. U perifernim dijelovima Liverpoola razvijene su osobito rafinerije ulja, preradba duhana, proizvodnja sapuna i kemijska industrija. Pojas duž plovnog kanala između estuarija rijeke Mersey i Manchestera ubraja se u glavna područja kemijske industrije na svijetu. Tradicionalna je proizvodnja satova i različite brodske opreme.
Razvojem i širenjem Liverpoola nastalo je prostrano metropolitansko područje, za koje se upotrebljava skupni naziv Merseyside (oko 1,500.000 st.). Iako se širi u dvije pokrajine (Lancashire i Cheshire), ipak je to jedinstven gradski organizam sa karakteristično podijeljenim i povezanim funkcijama.
Razvoj i podjela grada. Veliki uspjesi tekstilne industrijske revolucije u zaleđu i odgovarajući razvoj pomorstva i trgovine uvođenjem parobroda i izgradnjom željeznica ogledaju se u brzom širenju grada i priljevu novog stanovništva, među kojima su Irci važan element. God. 1911 L. ima 753.353 st., 1921 ima 805.045 st., 1931 već 855.539 st., a 1951 samo 788.659 st.
Zbog potrebe prostora za lučke uređaje i druge funkcije grad se u polovici XIX. st. počeo širiti na suprotnu obalu estuarija, gdje su Birkenhead, važna lučko-industrijska četvrt, Wallasey stambena, a Sunlight i Bromborough industrijski dijelovi. Veze među suprotnim obalama održavaju se čestim trajektima. God. 1886 prokopan je ispod estuarija tunel za željeznicu, a 1934 za cestovni promet.
Grad se proširio duž obale prema sjeverozapadu i povezao se sa Great Crosbyem, a uzvodno je duž obale estuarija dopro do Garstona. Nove su stambene četvrti uređene i na ravnjaku. Za opskrbu vodom velikog gradskog organizma napravljeno je u sjevernom Walesu umjetno jezero Wyrnwy, od kojega je proveden 110 km dug vodovod. U središnjim stereotipno građenim slumovima blizu luke stanuje siromašno irsko stanovništvo. Rezidencije nekadašnjih bogatih trgovaca u srednjem dijelu grada pretvaraju se u javne ustanove.
U prakticistički orijentiranom trgovačko-pomorskom Liverpoolu nisu se gradili vrijedni arhitektonski spomenici. Sjedišta velikih pomorskih poduzeća i St. Georges Hall su rijetke starije impozantne građevine. Sada se dovršava, u engleskoj gotici građena, golema katedrala, koja će biti najveća na otoku. Mnogo se novaca troši na pregradnju središnjeg, slabo građenog dijela i u gradnju novih i lijepo uređenih četvrti. Glavna je kulturna ustanova dobro uređeno sveučilište (1881 sveučilišni koledž, a od 1903 potpuno sveučilište); osobito se cijeni Medicinski fakultet zbog odjela za tropske bolesti. Na glasu je i Oceanografski institut.
LIT.: A Demangeon, Les Iles Britaniques, Géographie Universelle, Paris 1927; S. D. J. Owen, The Ports of the United Kingdon, London 1948; H. R. Wilkinson, Merseyside, Liverpool 1948; L. D. Stamp i St. H. Beaver, The British Isles, London 1949; Merseyside. A Scientific Survey, British Association for the Advencement of Science, Liverpool 1953.J. Rć.