LISTOVI su ribe koštunjače iz reda (Pleuronectiformes Heterosomata). Svojim se izgledom sasvim razlikuju od drugih riba, jer su zbog posebna načina života izgubili bilateralnu simetriju. Tijelo im je bočno sasvim spljošteno i razvučeno u smjeru leđa—trbuh. Jednim svojim bokom leže na morskom dnu, pa im bokovi tijela imaju nejednak položaj i funkciju, a prema tome i različit izgled. Asimetrija se najjače očituje na glavi, jer su oba oka smještena na istoj strani, a i usta su iskrenuta na tu stranu. Peraje imaju samo meke šipčice. Jednostavna leđna peraja zahvata znatan dio glave. Podrepna je peraja manja, a katkada je, kao i leđna, spojena s repnom perajom. Najčešće je repna peraja kratka i slobodna. Na neobičnom obliku ovih riba razlikuje se gornja, leđna strana tijela, donja, trbušna strana s prohodnim otvorom i sa škržnim otvorima, koji dopiru do ruba tijela, zatim dva boka, i to: gornji okati bok, koji je različito išaran, a nosi oba oka, te najzad donji slijepi bok bjelkaste boje, na kojemu nema oka.

Dok odrasli l. imaju opisani izgled i žive na morskom dnu, njihove ličinke žive pelagijskim životom, te imaju bilateralno simetrično tijelo sa normalno građenom lubanjom i sa svakim okom na svojoj strani. Preobrazba, koja dovodi do asimetričnosti tijela, počinje u času, kad se ličinke spuštaju na morsko dno. Zbog nejednaka rasta glave, oko se s jednog (slijepog) boka postepeno seli na drugi (okati), i tako se najzad oba oka nađu na istoj strani, desnoj ili lijevoj, već prema porodici i vrsti.

L. su pridnene ribe i slabi plivači. Žive na dnu, a plivaju pljoštimice, slijepim bokom prema dolje, potiskujući se valovitim pokretima cijelog tijela. Vole pjeskovito i muljevito dno, a zaštićuju se ukopavanjem i sposobnošću da boju tijela podešavaju prema boji okoline. Kad su ukopani, samo im izviruju oči.

L. igraju veliku ulogu u ribolovu sjevernih mora, gdje se neke vrste pojavljuju u znatnim količinama. U Sjevernom moru najveći značaj po prinosu ima iverak zlatopjeg (Pleuronectes platessa), a u Baltičkom moru iverak (Pleuronectes flesus). I kod nas se lovi jedan varijetet ove vrste, osobito u brakičnim vodama. Vrlo je značajan i konjski jezik (Hippoglossus vulgaris), koji naraste u duljinu do 2 m pa i više, a teži i preko 200 kg. L. se jedu svježe priređeni, a negdje se konzerviraju dimljenjem. Oni su izrazito morske životinje, te, osim usamljenih iznimaka (kao što je na pr. iverak), ne zalaze u zaslađenu vodu. Hrane se većinom školjkašima, rakovima, crvima, bodljokošcima, a neki i ribama.

U Jadranu ima 26 vrsta listova, ali određenu ulogu u ribarstvu imaju samo ove vrste: oblić kvrgaš, rumbač (Bothus maximus — Scophthalmus maximus — Rhombus maximus). Lijevi je tip (t. j. oči su mu na lijevom boku). Visina tijela iznosi polovinu duljine, tako da tijelo ima gotovo oblik romba. Na okatoj strani ističu se hrapava koštana puceta. Oči su smještene na istoj vertikali. Rasprostranjen je u Jadranu, Sredozemnom moru i sjevernom Atlantiku. Okati je bok smeđožućkaste i sivkaste boje sa sitnim žućkastim pjegama. Živi na pjeskovitu i pjeskovito-muljevitu dnu, najčešće na dubinama između 50 i 70 m. Hrani se mekušcima, rakovima i ribama. Naraste do 75 cm duljine, pa je najveća vrsta listova u Jadranu. Kod nas se susreće naročito na ušću Neretve. Lovi se povlačnim i stajaćim mrežama. Ide među najvrednije listove, budući da mu je meso izvrsna ukusa.

Oblić ljuskaš, glatki rumbač (Bothus rhombus — Scophthalmus rhombus — Rhombus laevis). Lijevi tip. Sličan je gornjoj vrsti, ali mu je tijelo ovalnije. Nije kvrgav, ljuske su mu glatke. Rasprostranjen je u Jadranu, Sredozemnom moru i sjeveroistočnom Atlantiku. Živi na istim dnima kao i oblić kvrgaš. Boja okatog boka je žućkastosiva do svijedokestenjasta, već prema staništu. Naraste do 30 cm duljine. Meso mu je također jako cijenjeno.

List (Solea vulgaris — Solea solea) je desni tip. Tijelo mu je ovalno, usta jako savinuta, a gornje mu oko strši ispred donjeg. Rasprostranjen je u Jadranu, Sredozemnom moru i istočnom Atlantiku. Okati je bok promjenljive boje, obično smeđozelenkaste ili sivkaste sa sitnim tamnim mrljama. Desna prsna peraja ima na gornjem vrhu crnkastu mrlju. Živi na pjeskovitu i muljevitu dnu nedaleko od obale, a katkada i u podmorskim livadama. Susreće se već na neznatnim dubinama, pa sve do dubine od preko 80 m. Naraste u duljinu do 40 cm. Lovi se listaricom, vučom i mrežama stajačicama. Značajan je objekt ribolova u vodama zapadne Istre i u Tršćanskom zaljevu. Meso je nježno i tečno, pak je stoga jako traženo.O. Kc.

Prosječan svjetski godišnji ulov listova (plosnatica) iznosi oko 600.000 t.

Najveća i najvrednija je plosnatica Hippoglossus spp. (naraste do 3 m i do 300 kg težine). Dok su listovi (Solea spp.) ribe umjerenih i toplih mora, plosnatica Hippoglossus (engl. Halibut, franc. Flétan) živi u vodama sjevernog dijela Atlantika i Tihog oceana.

Plosnatice se love kočama u Atlantskom oceanu i Sjevernom moru, a plosnatice Hippoglossus pridnenim parangalima u Tihom oceanu (duž obala Kanade, Aljaske do Beringova mora). Odresci ili cijele ribe Hippoglossusa izlažu se smrzavanju, pa se vagonima s rashladnim uređajem prevoze s obala Tihog oceana na tržišta istočne Kanade i USA. Smrznuti Hippoglossus važan je u međunarodnoj trgovini kao i smrznuti losos (salmon).

Ribe plosnatice naročito su cijenjene u Skandinaviji, a posebno u Danskoj, gdje se prodavaju žive u basenima (rezervoarima).

Prije pripremanja za jelo većim plosnaticama se oguli koža, a zatim se prže ili peku.L. Kć.