LIGA NARODA, organizacija sa sjedištem u Genèvi, stvorena poslije Prvoga svjetskog rata. Temeljni propis je Pakt, koji je prvio dio mirovnih ugovora od 1919/20 (26 članaka). Organi Lige su bili: a) Skupština delegata svih članica; b) Vijeće, u kome su stalni članovi bile određene velevlasti (Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija, kasnije Njemačka i SSSR) i 4, kasnije 6, pa 9 i konačno 10 nestalnih članova, delegata država, koje je na tri godine birala skupština; c) Tajništvo kao ured za tehničku i pomoćnu službu. Među ostalim poslovima ono je registriralo međunarodne ugovore i izdavalo zbirku tih ugovora; d) razni pomoćni organi, osnovani zaključkom skupštine ili vijeća: odbori, instituti. Zatim tehničke organizacije: gospodarska i financijska, za promet i provoz, za higijenu; e) samostalni su organizmi bili: Stalni sud međunarodne pravde u Hagu (v. Međunarodni sud) i Međunarodna organizacija rada (v. Međunarodni ured rada).

Liga je djelovala od 1920 do 1939. U početku je imala 42 članice, a kasnije 60, pa su među ostalima pristupili Njemačka (1926) i SSSR (1934). U doba zaoštrenja odnosa otkazali su članstvo Japan, Njemačka (1933) i Italija, a od 1935 počeli su otkazi država Latinske Amerike, a evropske su se države stale zaklanjati za izjave neutralnosti (Švicarska, Belgija). Sve su to bili znakovi slabosti, nepouzdanja i nezadovoljstva. Jedan od uzroka slabosti bio je i taj, što Liga nije nikada bila univerzalna i nije obuhvatila sve najjače države svijeta. Nisu joj pristupile USA, a SSSR nije ju podupirao u doba porasta. Države, naročito velike, nisu bile pripravne podrediti svoj probitak zajedničkome, nego su i organe i propise Lige upotrebljavale za provođenje, svojih oprečnih interesa. Liga je spriječila neke sukobe, riješila nekoliko sporova, a na polju zdravstvene i druge suradnje dala lijepe rezultate. Ali neuspjeh konferencije za razoružanje, nemoć u pitanju japanskog pothvata u Mandžuriji i Kini, kao i u primjeni sankcija protiv Italije u abesinskom slučaju, uništili su ugled Lige, a zapadne velevlasti mimoišle su Ligu u svojoj politici smirivanja prema Italiji i Njemačkoj (München). God. 1939 bio je posljednji sastanak skupštine, na kojem je isključen SSSR(zbog rata s Finskom). Za vrijeme Drugoga svjetskog rata radili su neki odbori i tajništvo u sve manjem opsegu, a u travnju 1946 sastala se skupština radi stvaranja zaključka о formalnom raspuštanju Lige, Organizacija Ujedinjenih naroda preuzela je zgradu i bogatu knjižnicu u Genèvi.J. A.

LIT.: J. Andrassy: Liga naroda, 1931; Đ. Popović, Liga naroda, 1931.