LIBERIJA (Liberia), crnačka republika na obali zapadne Afrike, obuhvaća 111.370 km 2 . Glavni je grad Monrovia.
Prirodne osobine. L. se dijeli u 5 prirodnih pojasa, koji su paralelni s obalom. Niska obalna nizina (obala je duga oko 550 km) obiluje riječnim tokovima, močvarama i lagunama (Fisherman), koje su obrasle mangrovama. U nekim dijelovima obala je strma i nepristupačna. Obalna nizina prema unutrašnjosti prelazi u nizak brežuljast kraj s velikim plantažama kaučukovca. To je ekonomski najvredniji dio Liberije. Dalje prema unutrašnjosti pruža se rijekama jako ispresijecana i rijetko naseljena visoravan, obrasla prašumama kvalitetnog tropskog drva (osobito kola). U dubokoj unutrašnjosti pružaju se planinske (Nimba 1854 m) prašume. Klima je tropska; količina oborina pada od obale (Monrovia 4115 mm) prema unutrašnjosti (oko 2000 mm) . Zima je relativno suha zbog saharskog vjetra (harmattan). Ljeti s Atlantskog oceana puše vjetar, koji donosi velike količine oborina. U listopadu i studenom utječu na uzgoj povrća, pamuka i duhana veoma jake rose. Zbog obilja oborina riječna je mreža dobro razvijena. Gotovo sve rijeke (Mano, Loffa, St. Paul, St. John, Cess, Cavally) teku paralelno od sjeveroistoka prema jugozapadu. Zbog brzica i prudova na ušću, plovne su samo rijeke Cavally (130 km) i St. Paul (40 km).
Stanovništvo. L. ima oko 2 mil. st., uglavnom afričkih Crnaca, jer kolonizacija američkih Crnaca nije uspjela (ima ih tek oko 25.000). Stanovništvo je koncentrirano u obalnom pojasu i na krčevinama u prašumskoj unutrašnjosti. Glavna su naselja na obali (Monrovia, Grand Bassa, Robertsport, Marshall, Greenville, Harper, River Cess); u unutrašnjosti su nastala lokalna trgovačka naselja na križanju cesta (Gbanga, Tapita, Ganta, Paolo, Beliyella).
Privreda. Stanovnici Liberije bave se uglavnom poljoprivredom. Rižom, koja se uzgaja u Liberiji, ne mogu se pokriti domaće potrebe, pa se velike količine uvoze. Mnogo se gaje: uljna palma, manioka, sorgum (dura), kassava, kava, kakao, pamuk i šećerna trska. Šuma se slabo iskorišćuje. Mnogo je važnije sabiranje šumskih plodova (piasava, palmini plodovi i dr.). God. 1925 dobila je američka kompanija Firestone Plantations Co., a 1954 i kompanija В. F. Goodrich, koncesiju za podizanje plantaža kaučukovca. Proizvodnja je naglo porasla od 800 t u 1935 na 38.400 t u 1954. Na plantažama radi oko 25.000 radnika, a sva se proizvodnja izvozi u USA. Na kaučuk otpada 86,8% (1951) liberijskog izvoza. U Bomi Hillsu, sjeverno od Monrovie, otkrivena su velika ležišta kvalitetne željezne rude, do kojih vodi željeznička pruga. Željezna se ruda izvozi preko Monrovie u USA i zapadnu Evropu (1953 izvezeno je 1,2 mil. t). Nova velika nalazišta željezne rude otkrivena su u Nimco Hills na granici Francuske Gvineje. Godišnje će se eksploatirati 20 milijuna t. Gradi se željeznička pruga do luke Buchanan. Industrija je vrlo slabo razvijena (samo tvornica opeke, crijepa i sapuna u Monrovi-i). Promet s inozemstvom obavlja se preko Monrovie, u kojoj je (1945—47) podignuta luka. U toku Drugoga svjetskog rata izgradile su USA nekoliko cesta i aerodrom u Robertsfieldu, na koji se spuštaju avioni međunarodnih zrakoplovnih pruga. Promet u unutrašnjosti obavlja se pretežno lošim cestama; teret često prenose ljudi. Stanovnici se uz obalu bave ribolovom i trgovinom po cijeloj zapadnoj Africi.
LIT.: E. Donner, Hinterland Liberia, London 1939; G. W. Brown, The Economic History of Liberia, Washington 1941; E. P. Hanson, An Economic Survey of the Western Province of Liberia, Geographical Review, 1947: C. M. Wilson, Liberia, New York 1947.V. B.
Povijest. Do obala današnje Liberije prvi su put doplovili francuski pomorci u XIV. st. Od tog vremena dalje povremeno dolaze ovamo francuski i portugalski pomorci, ali sve do XIX. st. područje Liberije ne privlači interes kolonizatorskih sila. Počeci države idu u XIX. st., kad je Američko kolonizatorsko društvo 1822 ovdje osnovalo nekoliko kolonija, u kojima je naselilo američke Crnce oslobođenike. God. 1847 proglašena je Slobodna i nezavisna republika Liberija i donesen ustav po uzoru na američki. Idućih godina priznale su novu državu evropske sile, dok je priznanje sa strane USA uslijedilo tek 1862. God. 1857 pripojena joj je crnačka državica Maryland, a potkraj XIX. st. riješeno je ugovorima s Vel. Britanijom i Francuskom pitanje granica (1885 i 1892). Država je sve do najnovijeg vremena bila u financijskoj krizi. Tu je krizu rješavala uglavnom zajmovima iz USA, koje od 1908 provode u Liberiji financijsku kontrolu. Veliki su kamati na zajmove financijski zemlju gotovo upropastili. God. 1930 mješovita komisija država članica Društva naroda i Američana ustanovila je, ispitujući uvjete rada u Liberiji, da ovdje još postoji ropstvo. Nato su USA prekinule s Liberijom veze, koje su ponovo uspostavljene 1935. Financijsko se stanje republike poboljšalo, otkad su USA snizile kamate na zajmove. Istodobno je ekonomskom prosperitetu zemlje mnogo pridonio značajan razvoj plantaža kaučukovca. U Drugom svjetskom ratu, zbog strateške važnosti Liberije, USA su sklopile s njom ugovor о obrani i američke su trupe izgradile ovdje aerodrome i ceste. God. 1944 L. je objavila rat državama Osovine i potpisala Deklaraciju OUN. Zemlja doživljava poslije rata sve jači ekonomski razvoj. God. 1948 dovršena je izgradnja Monrovie, najveće luke na zapadnoj obali Afrike, 1950 sklopljen je pakt о pomoći i suradnji s USA, a 1955 sudjelovala je delegacija Liberije na Azijsko-afričkoj konferenciji u Bandungu.V. Mi.
Državno uređenje. Ustav Liberije izrađen je dosta po uzoru ustava USA. Egzekutiva je povjerena predsjedniku, koga biraju birači na 4 godine, i ministrima, koje postavlja predsjednik. Legislativa je povjerena Predstavničkoj skupštini i Senatu. Prvi je dom biran na 4, a drugi na 6 godina. Biračko pravo imaju samo pripadnici crne krvi i posjednici zemlje, ali ga nemaju svi domoroci. U novije je doba prošireno pod izvjesnim uvjetima i na domoroce, a 1947 na žene. Službeni jezik je engleski.J. Sć.
Novac. Novčana je jedinica liberijski dolar (Liberia $) = 100 centa. Izjednačen paritetno s USA-$; 1 liberijski dolar = 0,888671 g čistog zlata. U optjecaju srebrni novac od 50, 25 i 10 centa te bakreni od 2, 1 i ½ centa. Paritet prema dinaru 1 Lib. $ = 300 Din.I. Be.
PRIVREDA
Ekonomska struktura. Poljoprivredni su proizvodi osnova liberijske privrede; kaučuk daje 70% izvoza, a uljarice 5%. Posljednjih godina jače se iskorišćuju ležišta kvalitetne željezne rude (67,8% željeza). Kultura kaučuka i iskorišćivanje željezne rude u rukama su sjevernoameričkog kapitala. Za financije i privredu Liberije važne su takse, koje plaćaju grčki i sjevernoamerički brodovlasnici za registriranje brodova u njezinim lukama.
Vanjska trgovina. God. 1938 uvoz je bio 2,29 mil. USA-$, a izvoz 1,94 mil. USA-$. God. 1954 uvoz je iznosio 22,72 mil., a izvoz 26,38 mil. dolara. U poslijeratnim godinama izvoz je veći od uvoza, a to omogućuje da se u zemlji ne zavode devizna ograničenja, pa je liberijski dolar ravan USA-dolaru. USA pokrivaju 2/3 uvoza i preuzimaju gotovo 90% izvoza Liberije.
Pomorski promet. Količine ukrcane i iskrcane robe (bez željezne rude) u t. Tablica
God. 1953 ukrcano je 1,456.400 t željezne rude, a 1954 god. 1.238.000 t. Željezna se ruda vadi kod mjesta Borni Hills, koji s Monroviom veže željeznica. God. 1953 ukrcano je 36.800 t kaučuka, a 1954 god. 36.700 t. Američko društvo Firestone Plantations Company zaposluje na liberijskim plantažama kaučuka 25.000 ljudi, te je glavni faktor u privredi i politici zemlje. God. 1954 dobila je i B. F. Goodrich Company koncesiju za podizanje plantaža kaučuka. Prosječno se godišnje ukrca 10.000 do 15.000 t uljarica. U uvozu prevladava riža sa 11.000 t i derivati nafte sa 44.000 t.
Pomorske veze. Sjeverno-američko društvo Farrel Line s nekim manjim lokalnim društvima drži lokalnu plovidbu od Freetowna do Monrovie, a veze s inozemstvom drže: sjeverno-američka, britanska, nizozemska, njemačka i švicarska društva i Lloyd Triestino. Monrovia je od 26. VII. 1948 slobodna luka.
Avijacija. Za Drugoga svjetskog rata izgradile su USA u Robertsfieldu aerodrom, koji se ubraja u najveće afričke aerodrome. Avionske pruge drže sjevernoamerička, francuska i portugalska avionska društva i Liberian National Airways.
Trgovačka mornarica. Liberija je jedinstven primjer u razvitku tonaže trgovačke mornarice, koja plovi pod njenom zastavom. U popisu tonaže trgovačke mornarice, koji objavljuje Lloyd’s Register, Liberija se 1949 uopće ne spominje; sada je na četvrtom mjestu u svijetu (iza USA, Velike Britanije i Norveške). God. 1950 iznosila je tonaža trgovačke mornarice Liberije 254.000 hrt, 1951 porasla je na 595.000 brt, a 1952 na 898.000 brt. Za posljednje četiri godine iznosio je broj brodova i brt: tablica
Golem porast tonaže, koja plovi pod liberijskom zastavom, postignut je izvanredno liberalnim mjerama, koje Liberija primjenjuje pri registriranju stranih brodova u njenim lukama. U Liberiji nema nikakvih deviznih ograničenja zbog transfera prihoda zarađenog od prijevoza, ni poreza, osim takse od 1 dolara na svaku tonu brodova, koji su registrirani u njenim lukama, a nema ni strogih propisa о radnim odnosima brodskog osoblja. Zbog toga mnogi strani brodovlasnici osnivaju afilijacije u Liberiji i u njezinim lukama registriraju svoje brodove.
Sredinom 1955 trgovačka je mornarica bila podijeljena po starosti: tablica
Liberija je, s obzirom na starost brodova, koji imaju manje od 5 godina na drugom mjestu u svijetu (odmah iza Zapadne Njemačke), a po starosti tankera također je na drugom mjestu (iza Brazila); tankeri sa manje od 5 godina starosti iznose 68% od ukupne tonaže. Na stare brodove (od 25 i više godina) otpada 5% tonaže, a tako malen postotak starih brodova nema ni jedna država. Liberija ima 225 brodova sa 1,537.373 brt od 10 do 15 godina starosti. To su pretežno brodovi Liberty, koje su poslije rata kupili strani, ponajviše grčki brodovlasnici, pa su ih kasnije registrirali u Liberiji. Na brodove s tonažom od 6000 do 8000 brt otpada 205 brodova s ukupnom tonažom od 1,464.407 brt. To su opet uglavnom brodovi Liberty. Na brodove s tonažom od 100 do 500 brt otpada samo 10 brodova s ukupnom tonažom od 3243 brt, a na brodove s tonažom od 500 do 1000 brt samo 7 brodova s ukupnom tonažom od 5256 brt. Prema tome u Liberiji ima vrlo malo manjih brodova zbog male mogućnosti lokalne plovidbe.
Na veće brodove otpada: tablica
Gotovo 2/ 3 ukupne brodske tonaže Liberije otpada na brodove od 10 i više tisuća brt; tako visoku prosječnu tonažu velikih brodova nema nijedna država na svijetu.
Karakteristika je liberijske trgovačke mornarice velik broj brodskih poduzeća i relativno mali broj brodova, koji pripadaju jednom poduzeću. Oko 200 poduzeća ima samo po 1 brod.
Liberija i dalje povećava trgovačku mornaricu, prvenstveno upisivanjem novih brodova. Dana 30. IX. 1956 bilo je u gradnji za liberijsku zastavu 54 broda sa 781.266 brt i 21 tanker sa 482.501 brt. Liberija je i u novogradnji brodova i tankera na drugom mjestu u svijetu. Najveći brod na svijetu Universe Leader sa 83.900 t nosivosti izgrađen je na brodogradilištu Kure u Japanu (za Universal Tankship).I. Be.