ARUAKI, velika skupina južnoameričkih domorodaca Indijanaca, nastanjenih neravnomjerno po unutrašnjosti, napose u zap. porječju Amazone, pa u cijelom primorskom pojasu Gvajanã do Orinoca i na Malim Antilima. Prvobitno su bili biljogojci, i njima se ima, vjerojatno, pripisati gajenje i upotreba manioke. Sadili su kukuruz i duhan, a osim toga batate, jams, bob, papar, pamuk, i kasnije šećernu trsku i banane. Karakteristično je za njih dosta razvijeno tkanje pamuka, pa lončarstvo s linearnom ornamentikom, plastičkim oponašanjem ljudskih likova, što je vjerojatno utjecaj peruanskih kultura. Došavši na poplavno područje Orinoca, mnoga su se plemena Aruaka dala i na ribarstvo i brodarstvo. Prvobitno su tamošnji starosjedioci poznavali samo splav, koja je bila složena od greda. Tek su čamci Aruaka (osim onih u drugih tamošnjih Indijanaca, Karaiba i Tupia) omogućili, da se plovidbom svladaju široki morski prostori. Na tim golemim čamcima, u koje je moglo stati i do 50 ljudi, Aruaki su stigli do Antila i prvi se tamo naselili. Njihovo seljenje zaustavili su prodorni i okrutni Karaibi, koji su u stoljetnim borbama uništili najveći dio sjevernih Aruaka. Prvi Indijanci (Indios), koje je Kolumbo 12. X. 1492 upoznao na otoku Guanahani (danas otok Watling) bili su Aruaki.M. K. N.