LAPORI, smjesa gline, kalcijeva i magnezijeva karbonata, sive ili žućkaste boje, slabo slojeviti sedimenti, koji u vodi nabubre, kao i gline. Prema postotku pojedinih komponenata, lapori se dijele u: vapnene, glinene i dolomitske lapore; tvrdoća im je vrlo različita i zavisi od postotka pojedinih sastojaka (vapneni l. su tvrđi od glinenih). Lapori su slatkovodni sedimenti, nastali u jezerima, lagunama i estuarijima najvećim dijelom tokom tercijara, jure i krede, a mnogo rjeđe u trijasu i paleozoiku. Uz glavne sastojine lapori mogu sadržavati i razne druge primjese, pa se prema njima nazivaju: pjeskoviti, bituminozni, glaukonitski i gipsani lapori.

Lapori se najvećim dijelom upotrebljavaju za proizvodnju cementa (dolomitski samo uz određene uvjete), inače vapneni lapor se primjenjuje u agrikulturi za sušenje i provjetravanje mokrog i gustog glinovitog tla. Posebna vrsta lapora je t. zv. cementni lapor ili kamen (35—65% kalcijeva karbonata). Kod nas se lapor nalazi na mnogo mjesta; industrijski se iskorišćuju nalazišta kod Trbovlja, Podsuseda, Beočina, Splita i t. d.Č. M.

Naša obala ima velike količine lapora (tupine), koje mnogo premašuju potrebe naše industrije cementa, pa se znatne količine izvoze u talijanske tvornice cementa (1952 god. 13.545 t, a 1955 god. 20.225 t).

Tupina se prevozi motornim brodovima, pretežno talijanskim jedrenjacima s pomoćnim motorima.I. Be.

Slaganje. Krca se rasuto ili u vrećama i slaže na suhu mjestu. U pogledu slaganja nema naročitih napomena.

Faktor slaganja 0,8 m ³ po t.M. Ać.