LAGUNA, dio mora, koje obalni pješčani prud ili lido odjeljuje od pučine. L. je talijanski naziv, koji se upotrebljava i u međunarodnoj terminologiji. Između pučine i lagune nalaze se u pješčanom prudu prolazi, koji omogućuju plimna strujanja. Glavna os lagune pruža se paralelno s obalom. Osobito su poznate lagune na obali Lombardske nizine, koje su olakšale obranu i omogućivale pomorske funkcije Venecije.

Lagune se obično nalaze duž niskih obala, gdje rijeke donose mnogo naplavnog materijala. Morski valovi pokreću preko plitka i pjeskovita dna pijesak i nagomilavaju ga na mjestu, gdje oslabi prijenosna snaga valova. U tom se pojasu stvara podmorski pješčani prud, koji izbija na površinu (lido) i tako odvaja plitke (redovito ispod 20 m) dijelove mora od pučine. Ritmička plimna gibanja morske vode održavaju kroz prolaze dubinu. Prema prolazima su iz lagune koncentrično raspoređeni kanali, kojima struji voda, osobito za vrijeme niske vode. S kopnene strane rijeke naplavljuju i postepeno zatrpavaju lagunu te je pretvaraju u močvare, u kojima se razvija halofilna vegetacija. Ostaci uginulih biljnih organizama padaju na dno i pridonose zatrpavanju lagune. Razlikuju se »žive« i »mrtve« lagune; u živima cirkulira za vrijeme visoke vode voda i održava dubinu, a do mrtvih ne dopire plimni val, pa se postepeno zatrpavaju. Na obali Languedoca nalaze se lagune, kod kojih veze s pučinom (passes ili grous) funkcioniraju periodično ili se zatrpavaju.

Lagune duž frizijske obale watt plitke su i brzo se pretvaraju u močvare. Za olujnih plimnih valova u njih povremeno prodire more. Utvrđivanjem obalnih pješčanih prudova i isušivanjem niskih močvara i laguna dobivaju se polderi (više u obalnim krajevima Nizozemske i Belgije, nego Njemačke i Francuske).

Pored običnih laguna, nalaze se u Baltičkom moru prostrani haffovi, u koje utječu znatne rijeke. Pješčani prudovi nehrung, koji ih dijele od pučine vezani su za istaknute poluotoke, pa se pružaju u smjeru morske struje, a prolazi kroz njih nalaze se na suprotnom kraju. I strele sjevernih obala Crnoga i Azovskoga mora imaju položaj analogan nehrangu.

Poseban tip lagunoidnih oblika tvore limani. To su pješčanim prudovima peresipima zatvorene potopljene doline, ali se razlikuju od laguna po tome, što im je duža os zaljeva okomita na smjer pružanja obale. Mnogi su limani peresipima sasvim izolirani, pa je voda u njima ishlapljivanjem postala bogata mineralima.

Lagune nastaju i u plićacima između obala i bliskih otoka. U zavjetrini otoka oslabi prijenosna snaga valova, pa se tu stvaraju pješčani prudovi, vezani za rubne dijelove otoka. Kod većih otoka nastaju dva pješčana pruda, koji međusobno zatvaraju lagunu; kod manjeg otoka stvara se samo jedan pješčani prud. Otok, koji veže pješčani prud s obalom zove se tombolo.

Lagunama se nazivaju djelomično ili sasvim izolirani dijelovi mora u koraljnim atolima. Takve su lagune većih dubina; to je uvjetovano pomicanjem morske razine, spuštanjem podloge i rastom rubnih koraljnih prudova.

Slanoća je vode u lagunama različita, prema tome, da li dobivaju vodu rijekama ili plimnim valom. Pličina i obilje vegetacije u laguni uvjetuju bogatstvo faune, a to pogoduje umjetnom ribarstvu.

Pojasi laguna mjestimično su prikladni za uređenje zaštićenog priobalnog plovnog puta. Pored starog lagunskog prometa u primorju Padske nizine, uređen je lagunski kanal duž obale Languedoca, između Rhône i Canala du Midi, a vrlo je značajan i takav plovni put duž atlantskih i zaljevskih obala USA, koji se iskorišćuje prvenstveno za sportski i ribarski promet.

Prudovi su veoma pogodni za uređenje velikih morskih kupališta (na pr. Atlantic City, Lido u Veneciji i dr.).J. Rć.