LABA (njem. Elbe), 1112 km duga rijeka, protječe kroz ČSR i Njemačku. Izvire u Krkonošama, teče prema zapadu i sjeverozapadu. Probija Sudetski lanac u Dečinskim stijenama; kod Meissena ulazi u Sjevernonjemačku nizinu i teče djelomično kroz glacijalnu pradolinu. Ispod Harburga počinje široko ušće, koje je kod Blankenese široko 3570 m, a kod Cuxhavena 15 km.
Srednji protok vode iznosi kod Hamburga 700 m 3/ sek. Visok vodostaj ima potkraj zime i na početku ljeta zbog otapanja snijega i zbog kiša, a nizak zimi i u kasnom ljetu. Kod Mélníka je zaleđena prosječno 42, kod Magdeburga 47, a kod Hamburga 23 dana. U estuarij Labe prodire plimni val iz Sjevernog mora; kod Hamburga je amplituda vodostaja prosječno 2,3 m.
Porječje Labe obuhvaća 144.100 km 2. Desni su joj pritoci u Čehoslovačkoj Jizera i Ploučnice, a lijevi Orlice, Loučna, Vltava i Ohre. Najvažniji je pritok Vltava, koja teče iz Češke šume, pa se s Labom sastaje kod Mélníka. Ovdje ima Vltava više vode (140 m 3/ sek) nego Laba (95 m 3/ sek) . U Njemačkoj su joj najvažniji desni pritoci Schwarze Elster i Havel, a lijevi Mulde i Saale.
U estuariju Labe i u moru pred Cuxhavenom (osobito kod otoka Neuwerka) gomilaju se pješčani nanosi, pa je zbog toga potrebno jaružanje, da se sjeverozapadno od Cuxhavena održi najmanja plovna dubina od 11 m. U samom je estuariju plovni put za srednje niske vode dubok 10 m, pa za visoke vode mogu doći do Hamburga i najveći brodovi (103 km od Cuxhavena). Dalje uzvodno od Wittenberga najmanja je plovna dubina 3 m. Manji morski brodovi mogu ploviti do Magdeburga, no većinom se roba u Hamburgu prekrcava na teglenice. Veći riječni brodovi i teglenice plove do Pirne, a manji do Mélníka (846 km od ušća).
Zbog zaleđenosti i zbog niske vode potkraj ljeta plovidba je ograničena. U estuariju drže ledolomci trajno otvoren put za brodove.
Promet je na Labi znatan; prije Drugoga svjetskog rata na nju je otpadalo 12—15% njemačkog riječnog prometa. Važnost joj povećava činjenica, što se na njezinu ušću nalazi najveća njemačka luka Hamburg. Labom se prevozi najveći dio robe iz Berlina, njom se služi industrija Saske i Čehoslovačke. Najveći je promet između Hamburga i ušća rijeke Havel i dalje do Rathenowa na Havelu. Ovdje je prije Drugoga svjetskog rata dosezao promet gotovo veličinu prometa na Rajni. Zbog Berlina ovdje je uzvodni promet jači od nizvodnog, dok je u gornjem toku obrnuto. Uzvodno se prevoze industrijske sirovine i prehrambena sredstva (uglavnom za Berlin), a nizvodno izvoze proizvodi saske i čehoslovačke industrije: šećer, staklo, kemikalije, tekstil i ugljen.
Budući da L. teče iz Istočne u Zapadnu Njemačku, promet se danas odvija s teškoćama pa je u poratno doba pao mnogo jače nego na ostalim njemačkim rijekama. God. 1954 imao je Hamburg 5,157.000 t riječnog prometa (1937 god. 10 mil. t). Plovni park Labe iznosi 1,230.000 t nosivosti, no zbog premalog zaposlenja poslije rata velik dio tonaže prebačen je na zapadne njemačke rijeke i kanale.
Glavne su luke u Čehoslovačkoj Mélnik, Litomĕřice, Ústi i Dĕčín, a u Njemačkoj Dresden, Torgau, Wittenberg, Dessau, Magdeburg, Harburg i Hamburg.
Od pritoka plovne su Vltava do Praga, Saale do Merseburga, Havel nizvodno od jezera Dambecker See.
Kanalske su veze:
1. Teltow kanal, dug 38 km (građen 1901—06), veže Havelu kod Potsdama s kanalom Spree-Oder kod Grünaua. Njime plove brodovi do 600 t nosivosti.
2. Plauer kanal, dug 35 km, veže Havelu kod grada Plaue s Labom. Građen je 1743—45, kasnije je uređen za brodove do 600 t. Jugozapadni je ogranak kanal Ihle, dug 30 km, građen 1868—72, on vodi do Niegrippa na Labi, a plovan je za brodove do 1000 t nosivosti. Nadovezuje se na Mittelland-kanal.
3. Elbe-Lübeck kanal (prije Elbe-Trave kanal), dug 67 km, građen 1896—1900, vodi od Lauenburga na Labi do Lübecka; plovan je za brodove do 1200 t nosivosti. Promet je u posljednje doba znatno pao (1949 god. 174.000 t).
4. Mittelland-kanal (v.).
5. Kilski kanal (v.).
U planu je izgradnja kanala od gornje Labe prema Moravi—Dunavu i prema Odri.
L. je internacionalizirana do ušća Vltave.
LIT.: E. de Martonne, Europe centrale, II, u Vidal de la Вlache-Gallois, Géographie Universelle, Paris; Rost Ausbau der NW-dcutschen Wasserstrassen, Hansa, 1950, Hamburg.Z. D.