KRUŽNOUSTE (Cyclostomata), najjednostavnije građeni kralješnjaci, donekle nalik na ribe, od kojih neke vrste žive u moru, a druge u slatkim vodama. U njih nije glava odijeljena od zmijoliko produljenog tijela, koje na prednjem kraju ima usta bez čeljusti. K. se ustima prihvaćaju za ribe, pa im sitnim rožanim šiljcima poput pile razdiru kožu, ispod koje se upiju u meso te sišu krv i tjelesne sokove. Iznad usnog otvora nalazi se neparna nosna udubina, a navrh tjemena bezbojna vidna pjega, koja propušta svijetlo do naročito građenog vidnog organa u glavi. Postrance iza usta nalaze se velike parne oči, iza kojih se sa svake strane niže po 7 škržnih otvora. Ove neobične životinje nemaju parnih peraja, već samo dvije neparne leđne peraje, od kojih se druga produžuje u repnu. U samom tijelu proteže se duž leđne strane elastičan hrskavičav svitak (chorda), koji označuje u razvoju početak stvaranja kralješnice. Mozak i osjetni organi već su prilično razvijeni. Voda, potrebna za disanje, ulazi i izlazi kroz škržne otvore, a ne kroz usta, koja su redovno pripijena za plijen. Prvi je dio probavila škržno crijevo. Venozno srce sastoji se od jedne klijetke i jedne pretklijetke, a okrugla crvena krvna zrnca (erythrocyti) imaju jezgru.

Najpoznatija je vrsta u moru morska paklara (Petromyzon arimnus), koja živi u svim evropskim morima, osim u Crnom moru; ona se javlja i u Atlantiku uz zapadne obale Afrike i istočne obale Amerike. Paklara naraste do 1 m, a teži do 3 kg. Oblo, duguljasto tijelo je glatko i sluzavo, blijedožućkaste ili sive boje, s gornje strane i postrance posuto zelenkastim i crnim šarama. Ove se životinje zadržavaju uz morske obale, a spolno zreli primjerci putuju, počevši od jeseni, u rijeke na mriješćenje. Duga putovanja na velike udaljenosti uzvodno traju sve do proljeća, kad paklare konačno stignu u gornje tokove i mrijeste se u bistrim i hladnim brzicama. Čitavim putem ne jedu ništa, ali se često usput pripiju uz koju ribu, koja ih vuče u gornje tokove. Ta je žrtva redovito losos.

Iz oplođenih jaja razvijaju se male blijede ličinke crvolikog tijela bez očiju, koje nalikuju kopljači (v. Bezlubanjci). Ove ličinke, koje žive zakopane u mulju, gdje se hrane najsitnijim organizmima i truleži, smatrali su nekada posebnom ribljom vrstom, pa su ih opisivali pod nazivom pokače (Ammocoetes branchialis). Te ličinke ostaju u mulju zakopane 2—4 godine, kad se naglo u proljeće preobraze u odrasle primjerke, te polaze u more, gdje žive nekoliko godina do spolne zrelosti; tada se opet vraćaju u rijeke, gdje se mrijeste i ugibaju posve mršave i iscrpene.

Od ostalih kružnousta, kojih je poznato do danas oko 40 vrsta, kod nas je najpoznatija riječna paklara ili piškor (Petromyzon fluviatilis ili Lampetra f.) i potočna paklara (Petromyzon planeri). Obje ove vrste žive čitavog života u slatkim vodama.S. Ča.