KOSTARIKA, republika u Srednjoj Americi. Leži između Atlantskog Oceana (odnosno Karipskog Mora) na sjeveroistoku i Tihog Oceana na jugozapadu, između Nikarague na sjeveru i Paname na jugoistoku; obuhvaća 50.900 km ² .

Sjeveroistočna obala Kostarike gotovo je ravna, dok je jugozapadna jače razvedena (poluotoci Nicoya i Osa).

Primorski krajevi Kostarike su niski i ravni, a unutrašnjost je ispunjena planinskim vijencima, visoravnima i vulkanima. Glavni planinski vijenac, smjera sjeverozapad—jugoistok, sastoji se od azojskih naslaga; sporedni grebeni na sjeveroistoku i jugozapadu sastavljeni su od krednih i tercijarnih sedimenata. Osim nabiranja, u oblasti Kostarike bilo je i rasijedanja. Prilikom tih pokreta u tercijaru je nastala znatna vulkanska aktivnost koja i danas traje. Tako su postale prostrane zaravni, sastavljene od vulkanskih tvorevina, i vulkanske kupe; među njima Irazu dostiže visinu od 3452 m i predstavlja vulkan, koji je i danas aktivan. Oblasti oko vulkana su u stalnim pokretima, ali je u Kostariki bilo i katastrofalnih potresa, izazvanih spuštanjem ili izdizanjem pojedinih dijelova zemljišta.

K. leži u sjevernoj tropskoj zoni i preko nje puše sjeveroistočni pasat. Stoga je njena klima u osnovi tropsko-pasatska, ali se zbog razvijenosti reljefa u vertikali izdvajaju tri klimatska kata: topli obuhvata zemljište od 0 do 600 m visine i ima srednju godišnju temperaturu 26°—23°; umjereni je u visini od 600 do 1800 m i ima srednju godišnju temperaturu 20°—17°, i hladni, od 1800 m naviše, ima srednju godišnju temperaturu 17°—10°. Duhajući sa sjeveroistoka pasat donosi više oborina atlantskoj strani (do 3000 mm godišnje), a znatno manje pacifičkoj. Dobijajući velike količine kiše, K. se karakteriše gustom riječnom mrežom. Kako je njeno zemljište usko i visoko, njene rijeke su kratke i strmog pada. U ugašenim vulkanskim kraterima skuplja se kišnica, stvarajući jezerca. Uslijed velikih količina kiše i visokih temperatura stijene se razaraju i raspadaju i sitan materijal odnose kišnica i rijeke; niz strmije strane, osim toga, on klizi, a prilikom potresa se obrušava. Pomenuti katovi, izdvojeni klimatski, imaju i različan biljni svijet. Tako je u nizini na atlantskoj strani on prašumski, u umjerenom katu zimzeleni, a u hladnom listopadni i četinarski.

God. 1950 K. je imala 800.875 st. Od njih je Indijanaca bilo svega oko 5%, dok su 75% bili potomci doseljenih Španjolaca, 10% mestici i 10% potomci onih Crnaca koji su dovedeni iz Afrike na rad kao robovi. Glavni je grad San José sa 281.822 st. (1950).

Domoroci su gajili poglavito kukuruz, koji je bio osnova njihove privrede i koji je i danas skoro svuda rasprostrt. Današnji privredno-geografski izgled i značaj K. je dobila u XIX. st. i to pod utjecajem USA. Ulažući velike svote novca, pojedina poduzeća i pojedinci iz tih država iskrčili su prašumu na atlantskoj strani i oskudniju prirodnu vegetaciju na pacifičkoj i razvili plantašku zemljoradnju; stoga su na atlantskoj strani kulture kakaa i banana, a na pacifičkoj kafe i šećerne trske. U izvozu prevladavaju banane i kava. Šume su krčene i na visočjima u unutrašnjosti, ali kako se poslije toga plodna zemlja počela odnositi, sada se pristupa pošumljavanju. Od zemljoradničkih proizvoda, značajnih za ishranu, oko tri petine se izvoze u USA. Kao zemljoradnička oblast, K. uvozi najviše proizvoda tkalačke i željezne industrije i to dvije trećine iz USA. Kapitalom ovih država podignute su i moderne luke ( Limón na atlantskoj i Puntarenas na pacifičkoj obali), putovi i željezničke pruge. U gradnji je interamerički autoput, koji je u Kostariki dug 500 km. B. Ž. M.

Povijest. Zemlju je otkrio 1502 Kristof Kolumbo, 1520 Španjolci su je proglasili svojim posjedom; sve do 1821 ostaje sastavnim dijelom Španjolske; 1823—39 pripada srednjoameričkoj federaciji; 1839 postaje samostalna. Ekonomski ju je podigao Juan Vásquez de Coronado (1561—65); izgradio je mnoga mjesta duž njenih obala i u unutrašnjosti. Oko sredine XVII. st. zaređali su piratski napadaji na obje njene obale. Oni su velikim dijelom uništili napore prošlog stoljeća. Od 1839 zemlja se postepeno ekonomski i kulturno razvija. Potkraj Prvoga svjetskog rata stupa u rat protiv Njemačke, a u Drugom svjetskom ratu ostaje neutralna.

LIT.: M. de Peralta, Costarica, Nicaragua y Panama en el siglo XVI, Madrid 1883; L. Z. Baron, Compendio de la historia de Costa Rica, San José 1894; Guardia, Historia de Costa Rica, San José 1939.M. Dt.

Državno uređenje. Kada je K. 1821 proglasila nezavisnost, bila je najprije član Federacije ujedinjenih pokrajina Srednje Amerike. Istupila je iz te zajednice 1829, a u nju se opet vratila 1831. Definitivno ju je napustila 1839. Ona nije htjela pristupiti Konfederaciji Srednje Amerike, koju su formirale 1842 Honduras, Salvador i Nikaragva. Njen ustavnopravni život bio je znatno sređeniji nego u ostalim državama Srednje Amerike. U njoj je bilo uvijek i više podudarnosti između teoretskog i stvarnog ustavnog uređenja. Ona je izmijenila dosta malen broj ustava. I danas je još uvijek na snazi ustav od 7. XII. 1871 s nekim naknadnim izmjenama.

Ustav proglašava načelo narodne suverenosti. Rimokatolička je vjera državna, iako su dopuštene i druge vjere, pod uvjetom, da nisu u protivnosti s univerzalnim moralom i dobrim običajima.

Zakonodavnu vlast vrši skupština pod imenom Ustavnog kongresa. Biraju ga birači neposredno na 4 godine, uz uvjet, da se obnavlja svake druge popola. Egzekutiva je povjerena predsjedniku, koga biraju birači također neposredno na 4 godine. Nakon isteka mandata on ne može biti odmah ponovo biran. On postavlja i opoziva ministre, koji su samo njemu odgovorni. To znači primjenu sistema predsjedničke vlade. Ali predsjedniku pripada kod donošenja zakona pravo inicijative i pravo suspenzivnog veta. U slučaju upotrebe prava veta, zakonski prijedlog stupa na snagu, ako ga Kongres izglasa ponovo većinom od dvije trećine.J. Sć.

Novac. Novčana jedinica colon (С) = 100 centa (ctm), od 18. XII. 1946 zlatni paritet 0,158267 g finoga zlata za 1 colon; 17,8094 USA-centa za 1 colon; 5,615 colona = 1 USA-$. Novčanice Banco International de Costarica od 5, 10, 20, 50 100, 500 i 1000 colona. Srebrni novac od 1 colona, 50 centa i 25 centa zamijenjen za metalni novac od 2 i 1 colona te 50 i 25 centa. Bakreni novac od 10 i 5 centa. Različiti devizni kursovi prema prirodi transakcije. Kurs A odgovara zakonskom paritetu. Kurs В vrijedi za izvoz, kurs С za uvoz važnijih artikala, a kurs D za sve ostale transakcije. Kursovi A-1 USA-$ = 5,615 colona, В-1 USA-$ = 5,60, С-1 USA-$ = 5,67, D-1 USA-$ = 6,65. Paritet prema dinaru: 1 colon A = 53,42 dinara, 1 colon D = 45,11 dinara.I. Be.

Mjere. Zakonski je uveden metrički sistem i općenito se upotrebljava, ali se upotrebljavaju i stare mjere.

Blagdani. 1. I., 19. III., II. IV., Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota, 1. V., Tijelovo, 29. VI., 2. VIII., 15. VIII., 15. IX. (Dan nezavisnosti), 12. X. (Kolumbov dan), 8. XII., 25. XII. i svaka nedjelja u godini.Č. M.

Ekonomska struktura. Poljoprivreda je osnovna djelatnost, preko 90% izvoza otpada na agrarne proizvode. U Kostariki ne prevladava monokultura. Kava i banane zauzimaju jednako mjesto u izvozu, udio kave pao je od 53% prije rata na 44% u 1954, pa K. nije više toliko ovisna о kavi. Udio banana u izvozu porastao je od 26% prije rata na 40% u 1954. Udio kakaa od 12% prije rata pao je na 5% u 1953, a u 1954 porastao je na 10%. Na tekstilne sirovine otpada 3%, tako da su ova 4 artikla obuhvatila 1954 god. 97% ukupnog izvoza.

Industrija je vrlo slabo razvijena. Zemlja nema vlastitih kapitala. Zajmovima Međunarodne banke pristupilo se elektrifikaciji iskorišćivanjem rijeke Rio Grande, a dovršava se i interamerička auto-cesta, koja spaja Sjevernu s Južnom Amerikom.

Vanjska trgovina ne predstavlja veće iznose i bila je (u mil. USA-$): tablica

USA sudjeluju u izvozu i uvozu sa preko 50%. Na drugom je mjestu Zapadna Njemačka sa 10% u uvozu i 18% u izvozu. Velika Britanija sudjeluje u uvozu sa 6%, a kod izvoza ispod 1%. Sa 5% kod uvoza sudjeluju Nizozemski Antili, koji izvoze derivate nafte. Druge evropske zemlje sudjeluju u vanjskoj trgovini Kostarike manje nego prije rata.

Kod uvoza po jedna petina ide na tekstilnu robu, strojeve, vozila i metalne proizvode. Hrana i piće sudjeluju sa 5%, a pogonska goriva sa 6%.

Pomorski promet. Količine ukrcane i iskrcane robe bile su u t: tablica

Količine ukrcane i iskrcane robe porasle su poslije rata skoro na trostruko. U 1954 od iskrcanih količina na prvom su mjestu derivati nafte sa 92.730 t, slijedi cement sa 52.000 t te brašno sa 24.000 t. Željeza i čelika iskrcano je 16.500 t, a metalnih prerađevina 12.780 t.

Od ukrcane robe na prvom su mjestu banane sa 355.510 u 1954, kave je ukrcano iste godine 23.440 t, kakaa 9440 t i drva 13.800 t.

Pomorske veze. Zbog povoljnog položaja na obalama Atlantika i Pacifika, K. ima jače pomorske veze nego što bi odgovaralo robnom prometu. Dominiraju sjevernoamerička društva, u prvom redu United Fruit sa svojim brodovima za prijevoz banana. Zatim dolaze američka društva Lykes Lines i Grace Line. Evropa je zastupana, pored britanskih, i nizozemskim društvom Koninklijke Nederlandsche Stoomboot Mij. Posljednjih godina jače se afirmiraju i njemačka društva.

Trgovačka mornarica. Posljednjih nekoliko godina tonaža trgovačke mornarice u znatnom je porastu, te je iznosila u brt: tablica

Taj nagli razvitak tonaže trgovačke mornarice Kostarike nije rezultat njene privredne snage ni njene orijentacije pomorstvu. Po uzoru Paname, Liberije i Hondurasa, K. daje naročite devizne, poreske i socijalne povlastice stranim brodovlasnicima, koji svoje brodove registriraju u njenim lukama. To su većinom stariji brodovi, a samo manji dio tonaže pripada brodovima sagrađenim poslije Drugog svjetskog rata. Najveći dio tonaže otpada na srednje brodove, koji plove u međunarodnom tramper-prometu i ne pristaju u lukama Kostarike, jer za njih nema tereta. Empresa de Transportes Maritimes de Golfo de Nicoya drži obalnu službu na adantskoj obali Kostarike. Po uzoru na Gran Colombiana formira se zajedničko društvo Kostarike, Salvadora, Hondurasa i Nikaragve za linijsku službu sa lukama USA.I. Be.