KONJIĆ, MORSKI, riba koštunjača iz obitelji Syngnathidae. Ime dolazi od karakterističnog izgleda i položaja glave, koja ne stoji, kao kod ostalih koštunjača, u produženju trupa, već s njime čini pravi kut. Trup je u boku stisnut, a rep je u poprečnom presjeku kvadratan. Tijelo je oklopljeno četvorouglastim i poligonalnim pločicama, koje su prstenasto poređane. Leđna je peraja lepezastog oblika; ima prsne i sitnu podrepnu peraju, ali nema repne peraje. Oči su velike i okreću se nezavisno jedno od drugoga. Rep je muskulozan; može se smotati prema trbuhu i služi za prihvatanje. Mužjak ima trbušnu ležajnu kesicu, kroz čiji otvor ženka unese svoja kruškolika jaja. Oplođenje se vrši u kesici. Otvor se zatvori mišićima i dalje se mužjak brine za embrione. Otprilike nakon četiri sedmice izvale se mladi konjići od 5 ili više milimetara. Kad napuste ležajnu kesicu, mužjak se više ne brine za njih.

U tropskim i umjerenim morima živi tridesetak vrsta morskih konjića. U Jadranu i ostalom Mediteranu postoje dvije vrste: konjić kratkokljunić (Hippocampus hippocampus L. = H. brevirostris Cuv.) i konjić dugokljunić ( Hippocampus guttulatus Cuv.). Ova posljednja vrsta rasprostranjena je i po Atlantskom oceanu, a pojedinačno se javlja i u Sjevernom moru. Morski konjići narastu do 16 cm. Žive u blizini obala: konjić kratkokljunić na zaštićenom pjeskovitom dnu, a konjić dugokljunić na livadama morske trave, nazvane purić ili voga ( Posidonia), gdje stoje uspravno, pridržavajući se repom morskih trava i alga. Promjenljiva je sivosmeđa boja njihova tijela. Konjić dugokljunić odlikuje se i bjelkastim točkicama. Ima egzotičnih vrsta s nastavcima poput lišća, koje se jedva mogu primijetiti među algama. Ne upotrebljavaju se za hranu.J. K.