KONOPLJA ( kudjelja; Cannabis sativa L.), jednogodišnja dvodomna biljka sa 0,5—3 m visokom uspravnom stabljikom, iz porodice Cannabinaceae; potječe iz središnje Azije i Kine, a raširena je po cijelom svijetu. Na Balkanski poluotok donijeli su je Slaveni. Mnogobrojni oblici i vrste konoplje mogu se razdijeliti u dva tipa: evropski i istočnoazijski tip. Od evropskih vrsta najpoznatije su ruska i talijanska (bolonjska) k., a od istočnoazijskih indijska k. (Cannabis indica), koja se pretežno upotrebljava za proizvodnju narkotičnih sredstava (hašiš). U Evropi se uzgaja k. u prvom redu zbog vlakna i sjemena. Od 100 kg suhe stabljike dobiva se 26 kg vlakna, od kojih se grebenanjem, češljanjem, predenjem i tkanjem izrađuje grubo platno za jedra, šatore, vreće i dr., a prave se i užeta. Konopljino sjeme sadržava 30—35% ulja, koje rafinirano služi za hranu, ali se najviše upotrebljava u industriji sapuna, boja i lakova. Uljane pogače služe za stočnu hranu. Konopljina stabljika (pozder), od koje je odvojeno vlakno, upotrebljava se za gorivo i za dobivanje celuloze.

Proizvodnja konoplje u svijetu iznosila je (u 000 t): tablica

Pored SSSR-a najveći je proizvođač kudjelje Indija, koja u povoljnim godinama proizvede do 150.000 t. Uz SSSR u Evropi je najveći proizvođač Italija sa 89.600 t (1934—38) i 63.500 t (1953). Zatim slijedi Jugoslavija, a na trećem je Rumunjska sa 20.000 —30.000 t. Turska proizvodi godišnje nešto preko 100.000 t.

Svjetski promet konopljom iznosio je (u 000 t): tablica

Promet kudjeljom u znatnom je opadanju. God. 1934—38 izvezla je Italija 42.600 t, a 1953 samo 24.000 t. Najveći je uvoznik Zapadna Njemačka sa 13.300 t u 1953, prema 40.200 t u 1934—38.

Proizvodnja i izvoz jugoslavenske kudjelje bio je: tablicaN. Pć. i I. Be.

Slaganje. K. se prevozi u čvrsto tiještenim balama. Teret je suh, čist i nema loših osobina, ali se mora čuvati, od ulja i drugih masnoća, jer se u dodiru s njima može lako zapaliti. Ako se krca s drugim teretom, treba konoplju dobro pokriti zaštitnim materijalom i sturama, te slagati u gornjem dijelu spremišta. Ukoliko se krca zajedno s vunom, treba taj teret odijeliti izolacionim materijalom.

Faktor slaganja u tiještenim balama prema gustoći između 1,7 m ³ do 3 m ³ po t.I. Gc.