ARAHIDI (kikiriki, zemni orah, Arachis hypogea), niske jednogodišnje biljke iz porodice lepirnjača. Dršci se s cvjetovima savijaju prema tlu i tamo se dalje razvijaju u mahune sa 1—4 vrlo masne sjemenke. One sadržavaju do 50% ulja i bogate su vitaminima. Biljka je podrijetlom iz tropske Amerike (Brazil). Danas se uzgaja u svim tropskim i u mnogim suptropskim krajevima, a u Evropi najviše u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Uspijeva također i kod nas, i to u Makedoniji. Arahidno se ulje upotrebljava kao jestivo, a također u medicinske i tehničke svrhe. Pržene sjemenke ukusne su i zdrave za jelo. Od njih se priređuju mnogi nadomjesci (za kavu, kakao, bademe i t. d.). Uljene pogače arahida odlična su hrana za stoku; Mnogo se upotrebljavaju i u proizvodnji margarina. Svjetska proizvodnja prelazi posljednjih godina 10 mil. t, a prema podacima od 1952 najjači su proizvođači Indija (2,94 mil. t), Kina (2,15 mil. t.), USA (0,6 mil. t), Francuska Zapadna Afrika (0,8 mil. t), Nigerija (0,6 mil. t), Indonezija (0,2 mil. t), Burma (0,2 mil. t) i Belgijski Kongo (0,2 mil. t). Najvažnije su izvozne luke Shanghai, Canton, Bangkok i Djakarta (Batavija) u Aziji, te Dakar i Lagos u Africi. Evropske su zemlje glavni uvoznici arahida. Prije I. svjetskog rata oko 75% uvoza otpadalo je na Francusku, a 15% na ostale evropske zemlje. I danas je Francuska glavni uvoznik arahida, ali njezin uvoz ne doseže ni 50% u svjetskoj trgovini. Jak je još uvoz u Njemačku, Veliku Britaniju, Nizozemsku, Belgiju i Italiju. Glavna je uvozna luka Marseille, a mnogo se uvozi i preko Antwerpena, Amsterdama, Hamburga i Londona.

LIT.: Statistical Yearbook 1953, United Nations, New York 1953; Staub, Grundriss einer allgemeinen Wirtschafts- und Handelsgeographie, Basel 1951.N. Pć.

Slaganje. Oljušteni i dobro osušeni arahidi mogu se slagati između suhog tereta, dok se vlažni slažu u posebnom prostoru, gdje se može vršiti dobra površinska ventilacija, jer strujanje zraka kroz teret može prouzrokovati, da se ovaj zapali. Zagrijavanju i samozapaljenju najviše su podložni svježi a., osobito ako su ubrani poslije velikih kiša (na pr. oni, koji se krcaju u svibnju i lipnju u lukama zapadne Afrike). Ako arahidi leže na otvorenim skladištima, obično su veoma vlažni; takvi se ne smiju slagati kod pregrada kotlovnice ili sličnih izvora topline, jer bi mogli prouzrokovati požar. Vreće oljuštenih arahida treba pomnjivo slagati i krcati, da se zrna ne bi oštetila, jer se tada lako zagrijavaju. A. gube na težini u toku putovanja. Stari a. tamne su boje, a površina im je suha i naborana. Svježi a. su svijetlosmeđe boje, a površina im je glatka. Rado ih napadaju insekti, najviše one, koji su svježi ili vlažni. Ako u arahidima ima insekata, na vrećama će se opaziti fina prašina nalik na pilovinu (od drveta). Pri pripremanju broda za krcanje, kao i za vrijeme slaganja, treba se uvjeriti, da na zaštitnom materijalu nema insekata, koji bi mogli oštetiti teret. Stanje arahida mnogo ovisi o sezoni, u kojoj su obrani, i o načinu otpreme. Dobro je dobaviti svjedodžbu o stanju, vrsti i vlazi ukrcanih arahida.

Faktor slaganja: oljušteni u sanducima ili u vrećama 8 m³, neoljušteni u rasutom stanju 3 m³ po t.B. L.