KARAIBI (Karibi), narod, pripada amazonskoj skupini južno-američkih Indijanaca-biljogojaca. Mnogo se su selili i širili po sjevernom pojasu Južne Amerike, čitavoj Gvajani i u području Orinoka. Prije otkrića Amerike prodrli su na Male Antile i tu su i danas glavno domorodačko stanovništvo. Tu je na njih naišao Kolumbo i od netočnog pisanja njihova imena Calina(go) u obliku Caribales nastaje i današnji naziv Kar(a)ibi, a daljim iznakaženjem i riječ »kanibal« (bili su ljudožderi i surovi ratnici). Osim Maya oni su se jedini u Americi služili jedrom, što je omogućilo njihove daleke piratske pothvate. Njihove glavne žrtve bila su pitomija i kulturnija indijanska plemena Aruaka (Arovaka). Sade maniok, batate, jam, bob, papar, banane na zemlji dobivenoj mučnim krčenjem prašume. Nekoć vrlo razvijen lov i ribolov danas su od drugostepenog značenja. Temelj društvenog života je matrilokalna zadružna obitelj, koja obično obuhvaća i naselje. Uobičajena je poliginija, ženidba ženinih sestara po redu (sororat), osobito iza ženine smrti i udaja udovice za djevera (levirat) i običaj lijeganja oca kad žena rađa (ruvada). Vrlo je razvijen animizam; osjećaj straha pred zlim dusima provejava njihov moralni i društveni život. Znatnu ulogu imadu vrači.M. Κ. N.