KAPRIJE, otok šibenskog arhipelaga, u kojemu zauzima gotovo središnji položaj. Kakanskim kanalom odvojen je od susjednog zapadnog otoka Kakana, dok ga Kaprijski kanal dijeli od istočno položenog Zmajana. Zaprema 6,97 km ² površine; duljina obalne linije iznosi 24 km. Otok je izgrađen od vapnenca, čiji se slojevi pružaju u smjeru sjeverozapad—jugoistok. U istom smjeru postepeno raste i visina humova na otoku; najviši je vrh Vela Glavica (132 m) u jugoistočnom dijelu otoka. Humovi su odvojeni udolinama, od kojih su jedne okomite, a druge paralelne s pružanjem slojeva. Krajnji dijelovi tih udolina potopljeni su i pretvoreni u uvale. Zbog vapnenačkog sastava tla, na Kapriju nema površinskih tokova. Otok je pretežno obrastao travom i niskim grmljem. Po udolinama, gdje mjestimično ima crljenice, uspijeva vinova loza i maslina. — Otok K, koji je u XIV. st. pripadao šibenskom plemiću Ljubiću, a kasnije Divniću, bio je za vrijeme turskog pustošenja (u toku XVI. i XVII. st.) utočište izbjeglica s okolnog kopna. S prestankom turske opasnosti dio doseljenika napustio je otok i vratio se na kopno. Jedino veće naselje na otoku je Kaprije (43°41'N i 15°43'E), sa 588 st. (1953) u istoimenoj uvali na jugozapadnoj obali. Zaselak Medoš, na sjeveroistočnoj obali, naseljuju povremeno za poljskih radova stanovnici s otoka Murtera, koji na Kapriju imaju posjede. Stanovnici Kaprija bave se poljoprivredom i ribolovom; oni obrađuju i zemlju na susjednom nenaseljenom otoku Kaknu. K. ima parobrodarsku vezu sa Šibenikom i naseljima na okolnim otocima.

Razvedena obala ovog otoka pruža brodovima dobar zaklon. Luka Kaprije, koja leži na jugozapadu, dobro je zaštićena od bure i juga. Ima zidani gat; pjeskovito dno dobro drži. Uvale Remetić i Vanjska na sjeverozapadu također su zaklonjene od bure i juga, a Medoš na sjeveru i Gaćice na jugoistoku od južnih vjetrova. Po sredini uvale Gaćice nalazi se dobro sidrište na dubini 14—25 m; dno je pjeskovito i povoljno za sidrenje. U sjevernom dijelu ove uvale nalazi se otočić Oštrica (10 m), koji je plitkim grebenastim pragom povezan s otokom Kaprije.K. Š. Š.

Ribolov. U uvalama i na okolnim brakovima otoka Kaprije i oko susjednih otočića love se gire (zimskim potegačama i kogolima). U luci Kaprije ponekad se pojavljuju polande. Na brakovima s južne strane otoka vade se koralji. Stanovnici su više poljoprivrednici nego ribari. Ljeti love plivaricama malu plavu ribu oko susjednog otoka Žirja. Godišnji ulov kaprijskih ribara iznosi do 40 t plave ribe i oko 10 t pridnenih vrsta. Plava se riba prodaje trgovačkim poduzećima, a pridnene vrste potroše najvećim dijelom stanovnici otoka.J. Bi.