KAMČATKA, 50°—62'N i 156°—163°E, poluotok u sjeveroistočnoj Aziji. Dug 1200 km, širok 130—480 km, površina mu iznosi 350.000 km ² . Istočna je obala razvedenija od zapadne. Najveći su zaljevi: Kamčatski, Kronockij i Karaginskij. U unutrašnjosti se pružaju dva planinska niza: Srednji i Istočni hrbat. Između Srednjeg hrpta i Ohotskog mora reljef ima prosječnu visinu 600—700 m, a najviši je vrh Ičinskaja (3621 m) . Istočni je hrbat strmiji; u njemu je čitav niz vulkana (120), od kojih su 22 aktivna. Najveći su: Ključevskaja Sopka (4850 m) , Šiveluč Kamen' i Tolbačik. Klima je oštra (iako odgovara geografskoj širini Prag— Stockholm), zbog utjecaja sibirskih vjetrova i hladne morske struje na istočnoj obali. Petropavlovsk (na moru) ima srednju temperaturu u veljači —11°, a u kolovozu 11,9°, Ključi (na rijeci Kamčatki) ima u siječnju — 18,8°, a u srpnju 16°. Kiše padaju ljeti (najviše u kolovozu), a donose ih monsuni s Pacifika, pa istočna obala prima više oborina (Petropavlovsk 821 mm) od zapadne. Zimi pušu vrlo hladni i suhi zapadni vjetrovi, koji često prelaze u snježne oluje. Obalne magle najčešće su ljeti. Najveće su rijeke na istočnoj obali: Kamčatka, Ozernaja, Županova i Avača, a na zapadnoj Bol’šaja, Sopočnaja, Bystraja, Iča i Tigil. Obale su zaleđene više od 6 mjeseci. Na poluotoku ima mnogo toplih izvora. Jezera Kronockoe, Nerpič’e, Kuril’skoe i Palan uglavnom su glacijalnog podrijetla. Najveći dio Kamčatke prekriva tundra. U zaštićenim dijelovima rastu breze, omorike, johe, vrbe i t. d. Od faune ističu se sobovi, zečevi, vidre i lisice. Ima mnogo treseta, nešto nafte, srebra i zlata.

Prvi je na Kamčatku došao F. Aleksejev 1648. V. Atlasov osniva u početku XVIII. st. nekoliko naselja, koja su domoroci spalili 1706, ali se on vraća s pojačanjima i obnavlja ih. God. 1725 —30 i 1733—43 dolazi Bering. Rusko-američka trgovačka društva unapređuju lov. Bilo je nekoliko ustanaka domorodaca. U početku XIX. st. naseljavaju se Rusi. Stanovnika ima oko 110.000 (Korjaci, Kamčadali i Rusi). Glavna su naselja Petropavlovsk, pomorsko uporište sovjetske ratne mornarice, Ust’-Kamčatsk i Palana. Glavna je grana privrede lov na krznaše (zimi) i ribolov (ljeti). Ima preko 200 ribarskih stanica i nekoliko tvornica konzervi.T. Ša.