KAKAO je sjemenka kakaovca ( Theobroma cacao) . Ova tropska biljka potječe iz Srednje Amerike i Meksika, a uzgaja se i u Južnoj Americi i to u Brazilu, Venezueli, Ekvadoru i Kolumbiji. Španjolci i Portugalci su ga prvi proširili po tropskim zonama drugih kontinenata, osobito Afrike, gdje je potkraj XIX. st. počeo jači uzgoj u blizini njene zapadne obale i na otocima u Gvinejskom zaljevu. Kakaovac je prenesen i na Ceylon, Javu i uopće na južni otočni dio Azije. S vremenom je kakaovac postao tako važan, da su pojedine pokrajine njegovim plodom plaćale porez.

Kakaovac je najosjetljivija tropska biljka za pravljenje pića. Traži vrlo plodnu i dobro obrađenu zemlju sa dosta vlage. Škodi mu prevelika vlaga, jači vjetar, morski zrak i (naročito) jake dnevne amplitude temperature. Dok zori, napadaju ga razne životinje, osobito termiti. Plod kakaovca nalikuje krastavcu. U njegovu mekanom bijelom mesu nalazi se 30—40 sjemenki, koje sadržavaju: 40—50% kakao-maslaca, 10—18% kakao-škroba. 15—20% bjelančevine, 1—1,5% teobromina i 0,3—0,6% kofeina. Od kakaa se pravi osvježujući napitak i čokolada. Vrlo je hranjiv.

Svjetska proizvodnja kakaa iznosila je u prosjeku 1934 —38 god. 690.000 t, a 1948 god. 640.000 t (više od čaja, a manje od kave). Najjača je proizvodnja u Gani (1954 god. 217.000 t kakao-zrnaca); zatim slijede: Brazil (najjači producent američke zone — 1954 god. 121.000 t), Nigerija (1954 god. 100.000 t), Kamerun (50.000 t), Francuska Zapadna Afrika (53.000 t) i Dominikanska Republika (1954 god. 20.000 t). Danas Afrika daje oko 70% svjetske proizvodnje. Vrlo je dobra vrsta kakaa sa Ceylona (godišnje oko 3000 t) i Jave (oko 2000 t) . Prije Drugog svjetskog rata na ostale je američke zemlje otpadalo 3,2% svjetske proizvodnje, na Australiju s Oceanijom 1%, a na Aziju samo 0,3%.

Glavne su izvozne luke u Africi: Accra, Takoradi, Lagos, Port Harcourt, Douala, Dakar i St. Louis, a u Americi: Belém (Pará), Natal, Pernambuco, Barranquilla, Guayaquil i Trujillo (Santo Domingo). U USA je za uvoz kakaa najvažniji New York, a u Evropi Amsterdam. U Nizozemskoj (gdje se k. prerađuje po metodi Van Houtena), Belgiji i Francuskoj mnogo se više troši kakaa nego čaja i kave zajedno.

LIT.: Ettling, Der Kakao, seine Kultur und seine Bereitung, 1903; Colby-Forster, Economic Geography, Washington 1944; N. Peršić, Ekonomska geografija, I, Zagreb 1946; H. Lecomte i C. Chalot, Le cacaoyer et sa culture, Paris 1947; Statistical Yearbook 1949—50, New York 1950.N. Pć.

Slaganje. Prevozi se u vrećama, koje treba držati na hladnome mjestu, slobodno od vlage i udaljeno od drugih artikala, koji bi ga mogli oštetiti dodirom ili mirisom. Spremište mora biti dobro ventilirano, jer se k. lako ugrije. Vlažnu robu treba slagati daleko od njega.

Faktor slaganja 2 m ³ po t.I. Gc.