JENISEJ (Enisej), rijeka u Sibiru, duga 4010 km. Nastaje od dva izvorišna toka: Veliki J. (Bej-Hem) odvire iz jezera Kara-Balyk, a Mali J. (Kа-Hem) iz jezera Tere-Hog. U gornjem toku ima velik pad, a kroz Sajansko gorje probija se brzicama (do 11 m/sek). Dalje teče istočnim rubom zapadnosibirske nizine i ima slab pad. U donjem je toku širok 5—8 km, a dubok 14—23 m. Utječe u Jenisejski zaljev; na ušću doseže do 80 km širine. Pred ušćem se nalaze Brehovski i Mininski otoci. J. ima mnogo vode, osobito nakon utoka Angare; najmanje vode ima zimi, a u proljeće naglo poraste od kiša i zbog otapanja snijega. U lipnju je maksimalan protok kod Krasnojarska 23.000 m³/sek, t. j. 70 puta veći nego za niskog vodostaja. Kolebanje vodostaja iznosi 14—15 m. Kod Enisejska je J. zamrznut prosječno od sredine studenog do početka svibnja, a kod Dudinke od sredine rujna do sredine lipnja. Debljina leda iznosi kod Krasnojarska 1 m.

Porječje Jeniseja obuhvaća 2,600.000 km². Glavne pritoke prima s desne strane iz planinskog područja; to su: Angara (Gornja Tunguska), Podkamenaja i Donja Tunguska, dok su lijevi nizinski pritoci neznatni. Angara duljinom nadmašuje J. do sastava, a ne zaostaje ni po količini vode. Ona je odvirak Bajkalskog jezera i zbog toga ima vrlo ujednačen vodostaj. Vrlo je brza; u srednjem dijelu toka ima brzice na duljini od 300 km. Za brodove J. je plovan 2765 km do Minusinska, a za brodice još 392 km uzvodno. Morski brodovi do 8,2 m gaza ulaze u J. kroz Bol’šoj korabelnij kanal te dopiru do Igarke. Dalje uzvodno riječni brodovi do 3,6 m gaza plove do Enisejska, a do Minusinska dopiru brodovi sa 1,25 m gaza. Navigacijsko doba traje kod Krasnojarska 190—200 dana. Plovidbu mogu spriječiti i guste magle (već u kolovozu) i šumski požari. Od Igarke do Enisejska u prometu su čelične teglenice do 3500 t nosivosti. Najdulja je parobrodarska linija od Krasnojarska do Igarke. Vožnja traje nizvodno 7, a uzvodno 10 dana. Donjim tokom Jeniseja plove samo pojedini parobrodi nekoliko puta godišnje, da opskrbe ondašnje stanovnike i da izvezu ribu. Angara je plovna 1853 km s prekidima na brzicama. Gornji tok pripada plovidbenoj mreži Bajkalskog jezera. Glavna je luka Krasnojarsk na sjecištu sibirske željeznice s Jenisejem, a na gornjoj Angari je Irkutsk. Ušće Jeniseja povezano je redovitim parobrodarskim prugama s Murmanskom i Arhangel’skom. Basen Jeniseja bogat je ugljenom, željezom i obojenim metalima. Duž njegovih obala leže prostrane šume. J. i Angara stvaraju jedan od najvećih hidroenergetskih sistema na svijetu. Oko 65—70% tereta, koji se prevozi Jenisejem, čini drvo; na drugom su mjestu žitarice, zatim kameni ugljen, proizvodi nafte, minerali, građevni materijal. Važnost plovidbe na Jeniseju sve više raste; uz jače iskorišćenje Sjevernog morskog puta dobit će još veće značenje.

LIT.: E. Thiel, Verkehrsgeographie von Russisch-Asien, Königsberg 1934; C. П. Суслов, Физическая география СССР, Москва 1947.Z. D.