IST, otok sjeverno od Molata, od kojeg ga odvaja prolaz Zapuntel; obuhvaća 9,65 km² površine. Spominje ga u X. st. Konstantin Porfirogenet. Uzduž otoka pružila su se dva lanca bregova, koji su odvojeni uskom dolinom. Jugozapadni dio otoka visok je 163 m, a sjeveroistočni 164 m. Izgrađen je od vapnenca i djelomično od dolomita. Srednja godišnja temperatura iznosi 14⁰, srednja siječanjska 5⁰, a srpanjska 23⁰. I. okružuju sa zapada otok Škarda i otočići: Vodenjak, Sestrice, Dužac, Galiola, Maslinjak i Črnikovac. Obala je duga 21,4 km. Osim u južnom dijelu, obala je pretežno strma i obrasla gustim grmljem. Na istočnoj obali znatnije su uvale: Bočac, Turtula, Kozja draga i Tuf, a na zapadnoj Dumboka. Uvala Kosirača usjekla se na sjeverozapadnoj obali. Izložena je sjeverozapadnom vjetru. Pješčano i muljevito dno, duboko do 42 m, povoljno je za sidrenje. Na jugozapadnoj obali nalazi se uvala Široka. Zbog valova s juga nije povoljna za sidrenje. U njoj leži selo Ist. Amplituda morskih mijena na Istu iznosi 90 cm. Otok je mjestimično zasađen vinovom lozom i maslinama; na obroncima Straže ima nešto šume.V. C.

Pomorstvo. U XIX. st. I. je imao tridesetak brodova, od kojih su najveći bili Marijana Mazarovića, Tome Segarića i Ante Kozulića. God. 1885 bilo je 18 brodova s ukupnom tonažom od 542 t. Išćansko brodarstvo u XIX. st. ograničava se na malu obalnu plovidbu; u prvim decenijima XX. st. ono naglo raste po broju, po tonaži i po opsegu poslovanja. God. 1918 postoje 4 veća broda od 120 do 150 t nosivosti, a 1931 15 sa 1557 nrt. To su bili jedrenjaci s pomoćnim motornim pogonom. Najveći brodovi bijahu: Dinara, Ist, Straža, Labud, Dalmacija, Jadran i Orjen; njihova se nosivost kretala između 280 i 500 t. Išćani su se najviše udruživali sa stanovnicima Molata, Brgulja, Zapuntela i Oliba. Oblik suvlasništva bio je karatni. Pored spomenutih brodova, upisanih u luci I., Išćani su imali udjela i u brodovima drugih mjesta. Išćani su plovili u Grčku, Siciliju, Kalabriju, Francusku, Španjolsku, Tripoli i u Crno more (Bugarsku i Rumunjsku). Uglavnom su prevozili: drvo, cement i ugljen, zatim pšenicu, vino, kukuruz. Išćani su se ograničili samo na brodarenje za tuđi račun. Brodograđevni obrt nije zadovoljavao potrebe. Postojao je mali škver Adama Počine, gdje su se gradili čamci i vršili manji popravci jedrenjaka. Velike brodove Išćani su gradili i popravljali na brodogradilištima u Splitu, Trogiru, Lošinju, Piranu, Zadru i Korčuli.

U Drugom svjetskom ratu teško je stradalo išćansko brodovlje. Ukupno je potopljeno 9 brodova sa 1129 brt. Svi sposobni brodovi sa svojim posadama sudjelovali su u NOB-i. I. je u NOB-i odigrao značajnu ulogu.

Promet brodova u luci I. iznosio je 1890 god. 117 brodova sa ukupno 4159 nrt, a 1953 god. 331 brod sa 22.964 nrt. Prva redovita parobrodarska pruga uspostavljena je 1891. Uvoz i izvoz luke I. iznosio je 1927 god. 145,2 t, a 1951 god. 404 t. God. 1876 osnovan je lučki ured; lučko je svijetlo postavljeno 1909; 1954 započeti su radovi na produženju dosadašnjeg lukobrana za 20 m; 1956 završena je gradnja nove zgrade lučkog ureda. Pomorstvo je mnogo pridonijelo napretku Ista. Od 1900 obnovljeno je 69 i sagrađeno 39 kuća. S porastom brodarstva smanjio se broj iseljenika.O. F.

Ribarstvo. Područje otoka Ista ima vrlo dobra lovišta za malu plavu ribu (otočići Sestrice na jugozapadu i uvala Kosirača na sjeverozapadu otoka). Osim srdela love se i znatne količine plavica. U ljetnom ribolovu, uz domaće ribare, sudjeluju i ribari iz Kali i Malog Iža. Područje Ista polazna je točka za sportski ribolov.

Od početka XVI. st. spominju se lovišta otoka Ista za plavice i skuše, na kojima su se već tada redali domaći i susjedni ribari, iz Molata i drugih otoka. Ribarska zadruga osnovana je među prvima na Jadranu, 1907. God. 1911 I. je imao tri ljetne potegače, 300 vojgi i 310 mreža stajaćica za pridnene ribe. God. 1936—40 Išćani su lovili godišnje preko 100 t ribe. Nakon posljednjeg rata ribarstvo nazaduje. Muška radna snaga odlazi na pomorsku plovidbu i u druge privredne djelatnosti, a ribolov se zapušta. Danas u Istu postoje dvije mreže plivarice uz druge manje priobalne alate. Lovi se godišnje oko 70 t ribe. U Istu, kao gravitacionom sabirnom središtu ribe za zapadni dio zadarskog arhipelaga, smještena je otkupna stanica. Ulov ribe s išćanskog područja upućuje se pretežno na zadarsko tržište.

LIT.: Processo fra i villici di Melada, Pontebianche contro quelli di Eso per la pesca nelle valli di Saccaron e Molaschizza, 1501—1781, rukopisna kopija u župskom arhivu Velog Iža; I. Pastrović, Ribarski priručnik za 1913, Trst 1912; N. Milić, Lov plovuće ribe oko Ista, Jadranski ribar, 1939, 6.J. Bi.

Narodnooslobodilački rat. Kada je nakon oslobođenja Dalmacije težište operativnih akcija trebalo prenijeti na Hrvatsko Primorje i Kvarnerske otoke, otok Ist je postao glavna operacijska baza Mornarice NOVJ. Na njemu je formiran 8. XI. 1944 Kvarnerski pomorski sastav od najjačih brodova Pomorskih obalskih sektora, koji je imao I., II. i III. flotilu od ukupno 5 NB (naoružanih brodova) i 14 PČ (patrolnih čamaca). (Taj je sastav rasformiran poslije oslobođenja Hrvatskog Primorja i Istre.) Nadalje, 8. XI. 1944 formiran je na Istu i Kvarnerski odred mornaričke pješadije od bataljona mornaričke pješadije II. III. i IV. P. O. S. (Pomorskog obalskog sektora); taj je odred vršio prepadne akcije na Lošinju, Cresu, Krku, Rabu, Pagu i učestvovao u završnim operacijama oslobođenja Hrvatskog Primorja i Istre; rasformiran je 13. V. 1945. U novembru 1944 otok je imao 9 baterija različitih kalibara, a u januaru 1945 veći dio oruđa povučen je s otoka i razmješten na druge položaje.

Dok na otoku Istu nisu bile garnizonirane partizanske snage, manji njemački brodovi, koje bi nevrijeme zateklo na putu, koristili su ponekad sidrište u uvali Kosirači. Tu je u dva maha došlo do napada naših patrolnih čamaca.

Napad na motorni jedrenjak 17. XII. 1943. U noći 16.—17. XII. 1943 PČ-2 uplovio je u uvalu Široku (otok Ist). Oko 4^h 17. XII. izviđač je izvijestio, da je u Kosiraču uplovio jedan motorni jedrenjak. Zbog jakog istočnog vjetra komandant je odlučio da jedrenjak napadne s kopna. Posada je poskidala brodske mitraljeze i zauzela položaj iznad uvale. Jedrenjak je odbio poziv na predaju i odgovorio na vatru. Slipovao je sidro i isplovio. Na izlazu iz uvale motor mu je zatajio, ali je nastavio vožnju uz pomoć jedara.

Zarobljivanje motornog broda »Felice« 29. VII. 1944. Njemački motorni brod Felice (120 t), naoružan jednim topom od 20 mm, jednim teškim mitraljezom i jednim puškomitraljezom, uplovio je oko 6^h 29. VII. u Kosiraču i vezao se u četvorovez. Dva sata kasnije štab II. POS-a bio je o tome obaviješten. Odlučeno je, da se Felice napadne i zarobi kombiniranom akcijom mornaričke pješadije s kopna i patrolnih čamaca PČ-2, PC-4, PČ-71 s mora. Međutim, primljena brzojavka о poziciji neprijateljskog broda nije bila jasna, pa je napad pogrešno usmjeren na luku Zapuntel (otok Molat). Kada se ustanovila pogreška, mornarička je pješadija prebačena na otok Ist, a patrolni čamci su se uputili u zasjedu kod rta Kok i rta Mavrela na sjeverozapadnom dijelu otoka Ista.

Dok je mornarička pješadija nastupala prema određenim položajima, PČ-2 i PČ-4 dospjeli su do rta Kok i iskrcali izviđača. Nekoliko minuta kasnije jedan brodski čamac sa dva njemačka vojnika pojavio se na izlazu iz uvale; opazivši partizanske brodove, Nijemci su dali uzbunu. Patrolni čamci, ne čekajući dolazak mornaričke pješadije, uplovili su u uvalu i u 16^h20^m otvorili vatru na neprijateljski brod; njegova se posada nakon kraćeg neorganiziranog otpora predala. Bez vlastitih gubitaka zarobljeno je 23, a ubijeno 6 članova posade i brodskih putnika. Zaplijenjeno je oko 55 t razne hrane.

Napad na putnički parobrod 22. IX. 1944. U 11^h30^m primijećen je zapadno od Ista jedan njemački putnički parobrod od oko 1000 t u jugoistočnom kursu. PČ-2 i PČ-6 otvorili su vatru (2,5 km), ali je parobrod, vozeći brže, izbjegao napad.

Napadi njemačkih diverzanata. Kad je na Istu uspostavljena operacijska baza Mornarice NOVJ, počeli su Nijemci napadati otok. U noći 10.—11. I. 1945 4 diverzanta podmetnula su 5 paklenih strojeva u zgrade, gdje su stanovali Englezi i gdje je bio magazin municije. Poginuo je 1 Englez, ranjena 3 partizana i i Englez. U noći 3.—4. III. 1945 nekoliko njemačkih diverzanata napalo je i ranilo patrolu od 3 borca mornaričke pješadije u Kosirači.J. V.