HONDURAS (República de Honduras), republika u centralnom dijelu Srednje Amerike, obuhvaća 112.088 km². Naziv H. španjolskog je podrijetla, a znači valovit; vjerojatno se odnosi na valovit karakter zemlje ili na duboke vode bližnjeg Honduraskog zaljeva. Na sjeveru je ograničena Karipskim morem, na istoku Nikaragvom, na jugu Nikaragvom, Tihim oceanom i Salvadorom, a na zapadu Gvatemalom. Sjeverna granica Hondurasa pruža se 644 km dugom i razvedenom obalom Honduraskog zaljeva do rta Gracias á Dios. Od Nikaragve ga dijele rijeke Coco (poznata i pod nazivima Wanks, odnosno Segovia) i Negro. Nerazvedena obala Tihog oceana u zaljevu Fonseca duga je 64 km. Otoci Tigre s lukom Amapala, Sacate Grande i Gueguensi pripadaju Hondurasu. Granica, koja dijeli Honduras od Salvadora, pruža se nepravilno od ušća rijeke Goascorán kroz gorje do tromeđe Hondurasa, Salvadora i Gvatemale u blizini mjesta Ocotepeque. Granica između Gvatemale i Hondurasa nije još od španjolskih vremena točno određena.

Reljef i građa. U južni dio Hondurasa ulaze iz Nikaragve lanci Kordiljera, koji međusobno zatvaraju unutrašnje basene i doline. Vulkanski vrhunci ispinju se mjestimično preko 3000 m. Glavni lanci Kordiljera prekinuti su 64 km dugom i 8—24 km širokom transverzalnom tektonskom udolinom Comayagua, koja se dolinama rijeka Humuya i Goascorán pruža od Honduraskog zaljeva na Karipskom moru do zaljeva Fonseca na Tihom oceanu i tako tvori najkraću prometnu vezu između oba mora.

Nešto niže gorje sjevernog dijela Hondurasa nije vulkanskog podrijetla; najviši mu je ispon u gorskom masivu Sierra de Pija. Prema istoku se visočje spušta u valovit ravnjak, koji je prosječen brojnim riječnim dolinama.

Klima. H. kao i ostale države Srednje Amerike ima dva godišnja doba: vlažno od svibnja do studenog i suho od studenog do svibnja. Na visočju i u unutrašnjosti klima je ugodna, dok je u močvarnoj nizini na karipskoj obali vruća, vlažna i nezdrava. U sjevernom i istočnom dijelu Hondurasa iznosi prosječna temperatura u siječnju 22⁰, a u srpnju 25⁰; u visočju je prosječna siječanjska temperatura 16⁰—18°, a srpanjska 20°—22⁰. Godišnja množina kiše iznosi u karipskom primorju oko 5000 mm, a u visočju 3000—5000 mm.

Vode. Od rijeka, koje utječu u Karipsko more, najveća je Ulúa s pritokom Humuya; na većem dijelu svog toka plovna je za parobrode malog gaza. Plovne su i rijeke Román ili Aguán (193 km), Tinot, Negro ili Роyer (96 km) i Coco (Wanks, Segovia), koja utječe u Karipsko more kod rta Gracias á Dios. U Tihi ocean utječu samo tri veće rijeke: Goascorán, Nacaome i Choluteca. U visočju se nalazi na 623 m apsolutne visine veće jezero Yojoa ili Taulebe, iz kojega istječu rijeke Jaitique, Sacapa i Blanco.

Stanovništvo. U Hondurasu živi 1,505.465 st. (1950) ili 13,4 st. na i km² (po procjeni od 1952 god 1,513.000 st.). Čistih Indijanaca (Mosquito, Zambos, Payas, Xicagues i dr.), koji žive u visočju, ima oko 10%. U gradovima žive pretežno mješanci ladinos (85%) i potomci čistih Španjolaca iz kolonijalnog doba (1—2%). Na karipskoj obali ima znatan broj (oko 20.000) Crnaca, koji su pretežno zaposleni na plantažama banana. Oko 15% svega stanovništva živi u gradovima. H. je podijeljen na 17 departmana i 1 teritorij. Najnaseljeniji je departman Francisco Morazán, dok je La Mosquita još gotovo neistražena. Osim sveučilišta, koje se nalazi u Tegucigalpa, ima 32 srednje i 2214 osnovnih škola. U glavnom gradu izlazi 20 novina, a u provinciji 36.

Glavni grad Tegucigalpa smješten je na visočju u unutrašnjosti sa 99.948 st. (1950), ostali su gradovi: San Pedro Sula (54.268 st.), Tela (16.000 st.), Puerto Cortéz (12.228 st.), Trujillo (3016 st.), La Ceiba (13.456 st.), zatim Choluteca, Comayagua, Amapala i dr. Najvažnija je luka na obali Tihog oceana Amapala, a na obali Karipskog mora Puerto Cortéz.O. Oz.

Povijest. U unutrašnjosti Hondurasa nastavala su u vrijeme otkrića Amerike plemena Maya. Prvi je, koliko je poznato, oplovio obale Hondurasa Kolumbo 1502. Međutim, tek 1523 počinju za španjolsku krunu osvajati područje Hondurasa Cristobal d’Olid i Hernando Cortés. Nešto kasnije osnovana su prva naselja: Trujillo i Puerto Cortéz. God. 1539 uključen je H. kao posebno administrativno područje (audiencia) u capitania general Gvatemala. Već 1638 naselili su se u šumom bogatom Hondurasu engleske drvosječe s Jamaike. Španjolci su ta naselja priznali kao engleski posjed tek ugovorom s Engleskom 1713. Time se iz sklopa Hondurasa izdvojio Britanski Honduras. Od utemeljenja prvih naselja sve do u XVIII. st. H. je bio izložen čestim pljačkanjima pirata. H. je 1821 proglasio svoju nezavisnost i prišao Uniji centralnoameričkih država (uz H. i Gvatemala, Nikaragva, Kostarika i Salvador), a 1839 izdvojio se iz Unije i proglasio samostalnom republikom. Dvadeset godina kasnije pripali su Hondurasu otoci Bahía, koji su bili razlog stalnom sukobu s Engleskom. Brojne pobune i građanski ratovi u toku XIX. st. poslužili su kao povod za česte intervencije USA. Potkraj XIX. st. postao je H. politički i ekonomski ovisan od USA. Iako je u Prvom svjetskom ratu navijestio rat Njemačkoj (1917), aktivno nije sudjelovao u ratu. God. 1925, kad je izbila revolucija, došlo je do intervencije pomorske pješadije USA, a 1933 izbio je sukob s Gvatemalom zbog granica. U Drugom svjetskom ratu H. je bio na strani Saveznika.

Britanski Honduras postao je 1862 kolonija, a potpao je administrativno pod Jamaiku; 1884 je ponovo proglašen samostalnom kolonijom. Granice Britanskog Hondurasa prema Gvatemali ugovorom su određene 1859, a granice prema Meksiku 1897.M. Šr.

Državno uređenje. H. je 1839 istupio iz Federacije Centralne Amerike i postao samostalna država. Kao posebna jedinica te Federacije on je donio ustav 11. XII. 1825. Taj je ustav kasnije, kada je H. postao samostalna država, zamijenjen ustavom od 11. I. 1839. On je bio mijenjan više puta. Poslije njega slijedili su ustavi iz 1904 i 1924. Ustvari, i u toj državi Latinske Amerike nije se vladalo po propisima ustava. Građanski ratovi i diktature ređali su se skoro neprekidno.

Danas je na snazi ustav iz 1936. Po njemu zakonodavnu vlast vrši jedan dom, Narodna skupština, birana na 6 godina. Kada Narodna skupština nije na okupu, zasjeda njen odbor od 5 članova radi vršenja tekućih i naročito hitnih poslova. — Izvršnu vlast vrši predsjednik, koji je biran neposredno na 6 godina. Predsjednik imenuje ministre.J. Sć.

Novac. Novčana jedinica lempira (L) = 100 centavosa. Od 18. XII. 1946: 0,444335 g finog zlata = 1 lempira; 50 USA-centa = 1 lempira (2 lempire 1 USA-$). Srebrni novac od 1 lempire, 50 i 20 centavosa, bakreno-nikaljni od 10 i 5 centavosa, bakreni od 2 centavosa. Paritet s dinarom: 1 lempira = 150 Din.

Blagdani. 1. I., 15. III. (Dan mira i zahvalnosti), 14. IV. (Panamerički dan), Veliki četvrtak, petak i subota, 30. VI. (Bank Holiday), 14. VII. (Dan pada Bastille), 15. IX. (Dan nezavisnosti), 12. X. (Kolumbov dan), 25. XII., 31. XII. (Bank Holiday) i svaka nedjelja.Č. M.

Mjere. God. 1897 uveden je metrički sistem, ali se upotrebljavaju i engleske i stare španjolske mjere. Za težinu: 1 arroba (11,34 kg), 1 quintal (4 arrobe = 45,36 kg), 1 tonelada (907,18 kg); za dužinu: 1 vara (83,5 cm), 1 milla (1,85 km)·, za površinu: 1 manzana (69,7 ara), 1 caballería (64,5 manzana = 44,97 ha).Č. M.

Privreda. Teško pristupačan široki gorski pojas i primitivna prometna sredstva glavni su uzrok, da je H. zaostao u gospodarskom i socijalnom pogledu. Poljoprivreda je u visočju slabo razvijena, iako je u Hondurasu tierra templada mnogo šira, nego igdje drugdje u Srednjoj Americi. Uzgoj banana u plantažama na atlantskoj strani najvažnija je poljoprivredna grana. Prije Drugog svjetskog rata obuhvaćao je izvoz banana 80% od ukupnog izvoza, ali je zbog panamske bolesti, koja uništava stabla banana, pao na 40%. Izvoz banana iznosio je 1952—53 god. 12,070.760 grozdova; izvoze se ponajviše u USA i Kanadu. Banane rastu u divljem stanju sve do 900 m apsolutne visine. Cijelu proizvodnju banana u Hondurasu imaju u svojim rukama United Fruit Company i Standard Fruit Company. U malim količinama uzgaja se još kava, duhan i riža. Na mjestu uništenih plantaža banana uzgaja se u novije doba abaka. U visočju je kukuruz glavna žitarica. U novije doba počela se naprednije uzgajati stoka. Glavni je šumski proizvod tropsko tvrdo drvo (mahagoni, gvajakovina i ružično drvo). H. je bogat rudama. Nedavno su otkrivena rudna ležišta bakra, željeza, olova, cinka i antimona. Na zlato i srebro otpada 23% od ukupnog izvoza.

Promet. S privatnim željezničkim prugama, koje pripadaju United Fruit Company, ima H. 1313 km željezničke pruge, pretežno u sjevernom dijelu zemlje. Mreža cesta duga 1808 km veže sva veća naselja u državi. Važna je 450 km duga cesta, koja veže grad Potrerillos na karipskoj obali preko Tegucigalpe s gradom San Lorenzo na obali Tihog oceana. Tegucigalpa nema željezničke veze. Parobrodarskim prugama obalne plovidbe povezane su međusobno sve važnije luke. Zračne pruge vežu H. sa svim dijelovima Amerike.

LIT.: v. Amerika, Srednja.O. Oz.

Ekonomska struktura. Prevladava poljoprivreda, u prvom redu kultura banana. Prije Drugog svjetskog rata H. je bio najveći izvoznik banana u svijetu. Danas je na trećem mjestu (iza Ekvadora i Kostarike). God. 1939 dvije trećine ukupnog izvoza otpale su na banane. Kad su posljednjih godina razne štetočine i elementarne nepogode smanjile prinose banana, njihovo učešće u ukupnom izvozu palo je na 40%. Stoga se forsira kultura kave; ona već dostiže 30% ukupnog izvoza. Duhan i šećerna repa igraju sporednu ulogu. Poslije Drugog svjetskog rata mahagoni iznosi oko 10% izvoza, a srebro je prepolovilo svoj udio od 20 na 10%.

Izvoz je porastao od 11 mil. USA-$ 1938 na 66 mil. 1953, ali u, 1954 pada na 54 mil. Uvoz je porastao od 12 mil. 1938 na 62 mil. 1953 i 60 mil. 1954. Prije Drugog svjetskog rata 95% izvoza išlo je u USA, a danas idu dvije trećine. U uvozu USA su sudjelovale 1938 sa 60%, a danas sa 70%. Druge države (Kanada, Kuba i Salvador) manje učestvuju u vanjskoj trgovini Hondurasa. Prije Drugog svjetskog rata u uvozu Hondurasa sudjelovao je Japan sa 15%, Njemačka sa 10%. Posljednjih godina, unatoč velikom naporu, ni Japan ni Njemačka nisu zauzeli ranije mjesto.

Pomorski promet zavisi prvenstveno od prometa banana. Dok je 1934—38 godišnje izvezeno prosječno 350.000 t banana, 1953 izvezeno je samo 280.000 t. Porastao je izvoz kave od 1600 t u prosjeku 1934—38 na 11.340 t u 1953. Opada izvoz kokosovih oraha, a mahagoni dolazi na drugo mjesto u pomorskom prometu. Pšenica i brašno, šećer i riža ne pokrivaju potrebe i sve se više uvoze iz Kanade, Kube i Salvadora; industrijski se artikli prvenstveno uvoze iz USA.

H. leži na obalama Atlantika i Pacifika, ali je težište pomorskog prometa u atlantskim lukama Puerto Cortéz i Tela; na Pacifiku se tek izgrađuje luka Amapala, koja će apsorbirati robni promet južnog Hondurasa.

Pomorske veze. U pomorskom prometu Hondurasa dominiraju sjeveroamerička društva: Empresa Hondurena de Vapores iz New Yorka, filijala United Fruit Co., sa 22 broda i 84.229 brt, veže H. s lukama USA, odnosno s drugim lukama Meksičkog zaljeva. Ti su brodovi naročito građeni za prijevoz banana. U luke Hondurasa pristaju i brodovi drugih američkih društava te brodovi britanskih, njemačkih, nizozemskih i francuskih društava.

Trgovačka mornarica. Sredinom 1955 H. je imao 117 brodova sa 431.995 brt (58 parobroda sa 318,281 brt i 59 motornih brodova sa 113.714 brt) prema 522.600 brt 1950, kad je trgovačka mornarica Hondurasa bila na vrhuncu svog razvitka. H. je stranim brodovlasnicima dao razne valutarne, poreske i druge olakšice, ali u manjoj mjeri od Paname i Liberije: stoga je njegova tonaža u opadanju. Brodovi registrirani u lukama Hondurasa pretežno su vlasništvo grčkih brodovlasnika.

Karakteristika je trgovačke mornarice Hondurasa, da ima 19 brodova hladnjača sa 77.525 brt. Njen je tehnički sastav povoljan. Oko 5% tonaže otpada na brodove ispod 5 godina; na brodove od 5 do 9 godina otpada 21%, a na brodove od 10 do 14 godina 37%. Ima 20% brodova preko 25 godina, a svjetski je prosjek za tu kategoriju 17%. Kod tankera omjer je još povoljniji, jer 58% tonaže otpada na brodove do 9 godina.

Za račun Hondurasa je 1950 porinuto 4800 brt, 1951 god. 5200 brt, 1952 i 1953 ništa, a 1954 god. 3 broda u Njemačkoj sa 10.877 brt., a 1955 god. i u V. Britaniji sa 7000 brt. Dana 31. XII. 1955 bila su u izgradnji za račun Hondurasa u Velikoj Britaniji 3 broda sa 20.000 brt.I. Be.

Vojno-pomorske snage. H. ima jednu fregatu primljenu od USA: Guayas, 1943 (1420 t, 3 ра topa od 105 mm, 10 pa topova od 40 mm i 20 mm; 18 čv). Ratna je zastava slična trgovačkoj (3 vodoravna polja, modro-bijelo-modro); umjesto pet petokrakih zvijezda, na sredini bijeloga polja nalazi se grb.Z. V.