HAVAJSKO OTOČJE (prije otočje Sandwich), otočna skupina u sjevernom dijelu Tihog oceana između 18°55'N i 28°25'N te između 154°48'W i 178°25'W. Sastoji se od 8 većih nastanjenih (Niihau, Kauai, Oahu, Molokai, Lanai, Maui, Kahoolawe, Hawaii) i od mnogo malih, niskih nenastanjenih koraljnih otoka, koji zajedno obuhvaćaju 16.674 km². H. о. leži na najširem dijelu Tihog oceana. Od Paname je udaljeno 4711 nm, a od Filipina 4778 nm. Najbliži su kopnenoj obali kod San Francisca, iako su od nje udaljeni 2098 nm. Prema tome, H. o. je najizoliranija otočna skupina u sjevernom i srednjem dijelu Tihog oceana, pa kao raskrsnica parobrodskih i avionskih pruga ima golemu strategijsku važnost.

Građa i reljef. H. o. se ispinje iznad 2500 km dugog podmorskog hrpta, koji se pruža u luku od jugoistoka prema sjeverozapadu, a građen je vjerojatno od vulkanskog kamenja. Poprečni lomovi razdijelili su cijeli hrbat i stvorili velike dubine između pojedinih otoka. Rubne koraljne tvorevine okružuju pojedine veće otoke, od kojih su neki vulkanskog podrijetla. Takvi su: Nihoa ili Bird, Necker, pličina French Frigate sa 16 pješčanih otočića i otok Gardiner. Koraljni su: Laysan, Lisianski, greben Pearl i Hermes sa 12 otočića, Midway sa 2 otočića (Sand i Eastern), te Ocean ili Cure (sa 2 otočića). Na njih se nastavljaju pličina Frost i Brooks te grebeni Maro i Dowsett pa pličina Gambia, koja se ispinje upravo do morske razine. Nijedan od tih otočića nije nastanjen osim atola Midway, koji je kabelska i avionska raskrsnica i baza ratne mornarice.

Na otoku Necker nalaze se ostaci građevina, vjerojatno hramova, nepoznatog podrijetla; kipovi i različito posuđe čuvaju se u muzeju u Honolulu-u.

More oko grebena Pearl i Hermes obiluje ribama i kornjačama, dok su ostali otoci, osim atola Midway, najveća i najbrojnija ptičja kolonija na svijetu. Oko 10 mil. ptica gnijezdi se godišnje samo na otoku Laysan. God. 1909 proglasila je havajska nacionalna vlada ove otoke (osim otoka Midway) ptičjom rezervacijom, da se ptice zaštite od Japanaca, koji su zbog perja u jednoj sezoni ubijali oko 300.000 ptica.

H. o. je plosnat vulkanski luk, koji se kod otoka Oahu dijeli u dva niza: sjeverni Molokai i Maui i južni Lanai i Kahoolawe. Oba se luka ponovo sjedinjuju u otoku Hawaii.

Najveći je otok Hawaii, po kojem je cijela skupina dobila ime; otok obuhvaća 10.438 km². Kako je to najmlađi otok u skupini, na kojemu još i sada traje vulkanska djelatnost, malo je njegove obale obrubljeno koraljnim grebenom, pa ni erozija nije mogla zbog kratkoće vremena izraditi većih dolina osim Waipio i Waimano na sjevernoj strani otoka. Sjeverni ugao otoka tvori najstarije gorje Kohala, koje je duboko erodirano. Na sjeveroistočnoj strani nalazi se gorje Mauna Kea (Bijelo brdo), tako nazvano zbog snijega na njegovu vrhuncu; na pristrancima nalaze se glacijalni tragovi. To je najveće gorje na Havajskom otočju i najviše gorje na svijetu, iako su neka druga gorja po nadmorskoj visini mnogo viša. Dubina dna Tihog oceana (5000 m), s kojeg se otok ispinje, i nadmorska visina vrhunca Mauna Kea iznose zajedno preko 9000 m. Jugozapadno od Maune Kee nalazi se gorje Hualalai, na kojem je 1801 bila posljednji put erupcija lave. Južno od njega proteže se Mauna Loa (Dugo gorje), 4160 m, golema kupola lave, najveći vulkan svijeta, koji izbacuje više lave nego ijedan drugi vulkan. Njegov bočni krater Kilauea leži 3000 m ispod glavnog vrha i u njemu se nalazi jezero lave Halemaumau. Do kratera Kilauea, gdje su izgrađeni moderni hoteli, vodi željeznica. Vulkan djeluje već preko 100 godina uvijek na isti način. Masa lave nikad se ne izlijeva preko ruba kratera, pa se u tom razlikuje od svog susjeda Mauna Loa, gdje se tekuće mase lave izlijevaju preko ruba kratera niz pristranke vulkana. Užareno jezero lave Halemaumau u krateru Kilauea pruža, osobito noću, izvanrednu sliku. Rubovi su kratera tamni, a cijela se površina užarenog jezera od vremena do vremena raskida i pomiče prema središtu jezera. Česte eksplozije izbacuju užareno kamenje do 20 m visine; skrutnuto kamenje pada natrag u jezero, stvarajući veličanstven vatromet. Kraj kratera Kilauea osnovan je 1911 opservatorij, a 1916 havajska je nacionalna vlada proglasila teritorij Kilauea i Mauna Loa nacionalnim parkom.

Na Havajskom je otočju vulkanizam, koji je stvorio otoke, tako mlad, da se koraljni grebeni još nisu mogli pravo razviti.

Otok Maui sastoji se od dva srasla vulkana, od kojih istočni Haleakala (Kuća sunca), 3600 m visok, ima na svom vrhuncu najveći od svih ugasnulih kratera. Starije gorje s vrhuncem Puu Kukui rasječeno je dubokim radijalnim kanjonima, od kojih su najpoznatiji Iao i Wailuku.

Otok Molokai sastoji se od dva gorja: Mauna Loa na zapadnom kraju i Kamakou na istočnom kraju, oba rasječena dubokim erozijskim dolinama. Na niskom poluotoku u blizini njegova centra nalazi se naselje za gubavce.

Otoci Lanai i Kahoolawe imaju strme i veoma razvedene južne obale. Otok Oahu (964 km²) sastoji se od dva paralelna gorska lanca, Koolau i starijeg Waianae, povezana jednim sedlom. Obale su mu veoma razvedene i pristupačne; na istočnom kraju južne obale nalazi se glavni grad i luka Honolulu. U blizini glavnog grada izdigla se koraljna obala, koju nadvisuje krater Punchbowl i Diamond Head, oba građena od vulkanskih pršinaca.

Otok Kauai, odijeljen širokim i dubokim istoimenim kanalom od otoka Oahu, sastoji se od gorja, na kojem je Waialeale najviši vrhunac. To je u Havajskom otočju najstariji otok s razvijenim rijekama i vodopadima, te bujnom vegetacijom. Turiste privlači u jugozapadnom dijelu otoka veliki kanjon Waimea, koji se oblicima i bojama može usporediti s Velikim kanjonom u Coloradu. Na malom otoku Niihau uzgajaju se ovce; u blizini su dva nenastanjena otočića Lehua i Kaula, oba gnjezdilišta morskih ptica.

Klima. H. о. proteže se u području sjeveroistočnog pasata, koji se prelazeći preko svježih oceanskih struja i visokih vrhunaca ohladi, pa je zbog toga klima na otočju svježija nego bilo gdje na istoj geografskoj širini. Klima je zbog jednolične temperature i obilja sunca zdrava i ugodna, osobito za vrijeme sjeveroistočnog pasata, koji puše od ožujka do studenog. Tropskih oluja nema. Prosječna godišnja temperatura iznosi u Honolulu-u 23,3^o, u najtoplijem mjesecu (kolovoz) 25,3°, a u najhladnijem (siječanj) 21,3^o. Na svim otocima jasno se razlikuje vlažna i suha strana. Na sjeveroistočnim pristrancima visokog gorja kiše su obilne. Kišno i suho doba na Havajskim otocima gotovo se ne razlikuje, ali obično padne više kiše zimi nego ljeti, pa istočni pristranci gorja imaju prosječno do 6000 mm kiše godišnje. Na otoku Kauai u meteorološkoj stanici Vaialeale, koja se nalazi na 1740 m visine, izmjereno je jedne godine 12,5 m kiše, a na stanici Puu Kukui, koja se nalazi na visini od 1500 m, palo je 1918 god. 14,3 m kiše, pa je to najveća množina oborina, koja je na Zemlji uopće izmjerena. Godišnja množina kiše iznosi u Honolulu-u 703 mm. Snijega obično ima na vrhuncima gorja Mauna Kea i Mauna Loa, a katkad i na vrhuncu Haleakala.

Biljni pokrov u privjetrini otoka tropski je bujan. Prašume pokrivaju gorja do 3000 m visine. Gorja u zavjetrini pasatnih vjetrova imaju stepski karakter. Iako je otočje u blizini obratnice, šume su bujne kao u unutrašnjem tropskom pojasu, samo što na pojedinim otocima nema tako mnogo biljnih vrsta, ali zato ima mnogo endema. Lijane, epifiti, među kojima se ističu orhideje, zatim palme i velike drvolike paprati tvore sliku bujne tropske šume. Zbog izolacije Havajskog otočja, međusobne odijeljenosti pojedinih otoka, velike razlike u temperaturi i u množini kiše razvila se flora, koja ima najveći broj endemskih oblika na Zemlji.

Niski krajevi zavjetrinskih strana tako su suhi, da se rodno tlo može obrađivati samo uz obilato umjetno natapanje. Plantaže šećerne trske nalaze se na golemim prostorima niskih pristranaka gorja do 1ooo m apsolutne visine, gdje je prvotna prašuma iskorijenjena. Plantaže kave su na iskrčenim površinama između 1ooo i 2000 m apsolutne visine. Mnoge su kulturne biljke uvedene na H. о. još prije dolaska Evropljana, na pr. kokosove palme, krušno drvo (Artocarpus incisus), taro, batate, banane, šećerna trska i riža, a kasnije avocado, mango, ananas, naranče i limuni, kava, vinova loza, smokve i tamarinde. Domoroci uzgajaju kavu, taro, batate, banane i tikve, a Kinezi rižu. Na velikim plantažama uzgajaju Evropljani šećernu trsku, kavu i ananas. U novije doba počeo se uzgajati i kaučukovac.

Zbog izolacije Havajskog otočja razvile su se i u fauni endemske vrste. Od kopnenih sisavaca razvila se samo jedna vrsta šišmiša. Mnogi domaći sisavci, kao koze i svinje, dovedeni su na H. о. 1778, za vrijeme Cookovih otkrića, a goveda i ovce uveo je Vancouver 1793, dok je konje uveo 1803 Cleveland.

Stanovništvo. Domorodačko je stanovništvo Havajskog otočja polinezijsko, ali je broj Polinezijaca danas veoma malen; većinom su se izmiješali s Evropljanima i Kinezima. Početkom prošlog stoljeća bilo je na Havajskom otočju oko 300.000 Kanaka, ali im se broj vrlo brzo smanjio, kad su došli u dodir s Evropljanima, jer nisu bili priučeni na redovan i stalan rad na plantažama.

Za vrijeme prvog popisa stanovništva (1832), bilo je na Havajskom otočju 130.313 st. (uključujući i strance), 1872 pao je broj cjelokupnog stanovništva na 56.897 (od toga je bilo čistih Havajaca i mješanaca 51.531). Poslije ugovora sa USA 1878 naraslo je stanovništvo na 57.985 (od toga 47.508 Havajaca i mješanaca, a 10.477 ostalih). Porast je uzrokovalo pojačano useljivanje. Pošto je 1900 H. о. postalo teritorij USA, imalo je 154.001 st., i to 37.656 Havajaca i mješanaca, a 116.345 ostalih (među njima 28.819 Bijelaca, 5767 Kineza i 61.111 Japanaca). God. 1920 bilo je na Havajskom otočju 255.912 st., od toga 41.750 Havajaca i mješanaca; 1930 god. 368.336 st., od toga 50.860 Havajaca i mješanaca; 1940 god. 423.330 st., od toga 64.310 Havajaca i mješanaca. Od 499.794 st. (1950) bilo je 81.911 Bijelaca, 184.732 Japanca, 90.079 Havajaca i mješanaca, 61.040 Filipinaca, 30.566 Kineza, 10.351 doseljenik iz Puerto Rica, 7624 Korejanca. Od ukupnog broja stanovnika bilo je 86,3% državljana USA. Broj čistih Havajaca od 1890 naglo pada. God. 1900 bilo ih je 29.799, 1910 god. 26.041, 1920 god. 23.723, 1930 god. 22.636 i 1940 god. 14.375. Mješanci su u porastu. Zbog pomanjkanja radne snage doseljeni su kineski kuli, koji su na otočje donijeli gubu. Kinezi se pod starost vraćaju natrag u Kinu, uzimajući sa sobom sve što su uštedjeli. Zato su kao radnici bili mnogo poželjniji Japanci, koji su s porodicom ostajali na otočju. U velikom su se broju doseljivali i Filipinci, Korejci i Evropljani.

Prije dolaska Evropljana bila su polinezijska naselja samo na obalama većih otoka, a u unutrašnjosti samo po većim i plodnijim dolinama. S dolaskom Evropljana počele su se krčiti šume za plantaže šećerne trske i novih uvezenih biljaka. S razvitkom stočarstva počeli su se naseljivati pristranci gorja i visoki ravnjaci, na kojima je bilo obilno paše za stoku. Nenastanjeni su ostali samo strmi pristranci visokog gorja i suho pusto tlo. Prije dolaska Evropljana bilo je na Havajskom otočju mnogo naselja, ali nije bilo gradova. Gradovi su se razvili tek kasnije.

Glavni je grad i luka Honolulu na otoku Oahu sa 248.034 st. (1950), te luka Hilo na otoku Hawaii sa 27.198 st. (1950). Nedaleko od Honolulu-a nalazi se ratna luka Pearl Harbor, gdje je smješten jedan dio pacifičke flote USA.

Po ustavu od 30. IV. 1900 H. o. je teritorij USA, kojim upravlja na 4 godine guverner imenovan od predsjednika USA. Zakonodavno vijeće sastoji se od senata sa 15 članova izabranih na 4 godine i reprezentativnog doma sa 30 članova izabranih na 2 godine.

U školstvu se najviše pažnje posvećuje poljoprivrednim, industrijskim, trgovačkim i ekonomskim školama. Sveučilište University of Hawaii utemeljeno 1920 ima glasoviti tropski akvarij i morski biološki laboratorij. Pohađanje osnovnih škola je slobodno. God. 1948 bilo je na Havajskom otočju 114 srednjih i 26 visokih škola, zatim po jedna škola za gluhe i slijepe i jedna za slaboumne. U Honolulu-u se nalazi velika javna knjižnica.O. Oz.

Povijest. Otoke je otkrio James Cook 1778 na svom trećem putovanju brodovima Resolution i Discovery te ih nazvao (po lordu Sandwichu) otoci Sandwich; ovdje su ga i ubili domoroci. Kamehameha I., vladar otoka Hawaii, uspio je 1795 ujediniti sve otoke i stvoriti bazu državne organizacije. Njegovom je zaslugom uređena uprava i organizirana obrana zemlje (uspjesi u borbi protiv španjolskih pirata 1818); u to vrijeme padaju i prvi počeci trgovine, osobito sandalovim drvetom. Za idućih vladara (Kamehameha II. i III., 1819—54) pojačava se na otocima strani utjecaj, provodi se kristijanizacija stanovništva i otvaraju škole. Prihodi zemlje povećavaju se razvojem proizvodnje šećera i dohocima od lova na kitove. Kralj Kamehameha III. objavio je 1839 Deklaraciju 0 pravima i Edikt о toleranciji, a 1840 dao zemlji ustav. God. 1842 priznale su samostalnost Havajskih otoka USA, a godinu dana kasnije Francuska i Engleska. S Kamehamehom V., koji je bio probritanski orijentiran, nestao je posljednji izravni potomak Kamehamehe I. Dolazi na vlast najprije Lunalilo, a onda David Kalakaua (1874—91), koji uvode nov kurs u politici: otoci dolaze pod jači utjecaj USA. Ugovori sa Sjedinjenim državama daju ovima sve više koncesija, među ostalim i isključivo pravo na Pearl Harbor kao na pomorsku bazu. Za vladanja Kalakauaove sestre Liliuokalani došlo je u zemlji do ustavnih borbi; kraljica se morala povući, te je proglašena republika, koja je 1894 dobila svoj ustav. Svi ovi događaji bili su predigra priključenju Havajskih otoka Sjedinjenim Državama Amerike, koje je proglašeno 1897. God. 1900 postali su H. о. teritorij USA. U Drugom svjetskom ratu odigrali su značajnu ulogu (v. Svjetski rat na moru II i Pearl Harbor).М. Šr.

Državno uređenje. H. o. je 1900 ušlo u sastav USA; uz posebne jedinice (»države«) priključeni su USA i neki teritoriji, koji nemaju položaj posebnih jedinica. (To su zapravo kolonije, iako se taj naziv izbjegava.) Ti se teritoriji uglavnom dijele na zavisne i autonomne. H. о. idu u ovu drugu kategoriju. Njihov status reguliran je zakonom Kongresa. Oni ne biraju svoje predstavnike u domove Kongresa, nego šalju samo jednog delegata u Skupštinu predstavnika (prvi dom); on nema prava glasa. Zakonodavna vlast Kongresa proteže se i na Havajske otoke, ali zakone lokalnog značenja donosi lokalni parlament, sastavljen od dva doma. Izvršnu vlast vrši guverner, koga postavlja predsjednik USA, uz pristanak Senata. Havajci već od početka XX. st. nastoje da dobiju u USA status posebne »države«, ali se tome odupirao Senat.J. Sć.

Novac. U optjecaju su novčanice i metalni novac USA.

Blagdani. 1. I., 12. II. (Lincolnov rođendan), 22. II. (Washingtonov rođendan), 26. III. (dan Kuhio), Veliki petak, 30. V. (Dan palih vojnika), 11. VI. (dan Kamehamehin), 4. VII. (Dan nezavisnosti), prvi ponedjeljak u rujnu (Dan rada), 2. X. (prvi izbori), 2. XI. (glavni izbori), posljednji četvrtak u studenom (Dan zahvalnosti), 25. XII. i svaka nedjelja.Č. M.

Privreda. Od cijele površine Havajskog otočja tek je 7% kulturno tlo; pašnjaci, na kojima se uzgajaju goveda i ovce, obuhvaćaju 531.573 ha, šume 426.958 ha, pusta zemlja 485.640 ha i parkovi 65.966 ha. Od kulturnog tla 96% otpada na plantaže šećerne trske i ananasa. Šećerna trska se 1802—35 uzgajala u malim količinama; nakon ugovora sa USA njezin se uzgoj naglo povećao pa je 1898 prinos iznosio 229.414 t, 1933 god. 1,035.548 t, ali je zbog redukcije radne snage 1940 i 1941 pao na 938.037 t.

Površina zasađena šećernom trskom smanjila se od 1917 za 25%. Od 47 plantaža, 43 mlina i 50.ООО radnika zaposlenih 1929 u proizvodnji šećerne trske, bilo je 1950 samo 28 plantaža, 26 mlinova i oko 27.000 radnika. Proizvodnja šećera smanjivala se manje nego površina zasađena šećernom trskom zbog primjene suvremenih metoda u obrađivanju tla, uzgoja bolje vrste šećerne trske i boljeg umjetnog natapanja tla (izgrađeni su rezervoari za vodu, vodovodi, arteški zdenci i tuneli). Proizvodnja šećera ograničena je pretežno na 4 velika otoka Hawaii, Oahu, Maui i Kauai. Sistem natapanja cijele žetve stoji oko 6,000.000 USA-$. H. o. je danas jedan od glavnih dobavljača šećerne trske za USA. Proizvodnja šećera iznosila je 1953 god. 991.000 t. Na drugom su mjestu plantaže ananasa, koji je uveden iz tropske Amerike. Niske biljke ređaju se po golemom prostranstvu u pravocrtnim nizovima. Ananas je veoma cijenjeno voće u USA. Prerađuje se u tvornicama konzerva, a otpaci služe za tovljenje svinja. Od 1893 sanduka u 1903 narasla je proizvodnja ananasa do 1943 na 21,190.000 sanduka; proizvodnja ananasa iznosila je 1953 god. 24,875.235 sanduka. Proizvodnja šećera i ananasa iznosila je 1953 oko 80% cjelokupnog poljoprivrednog prihoda otočja. Ananas se uzgaja na 13 velikih plantaža, a prerađuje u 9 tvornica konzerva (3 tvornice na otoku Oahu, 3 na Maui i 3 na otoku Kauai). Tvornica u gradu Honolulu-u najveća je tvornica konzerviranog voća na svijetu. Ananas se uzgaja na otocima Oahu, Maui, Kauai, Lanai i Molokai. Kava je odličnog kvaliteta, poznata pod imenom Kona. Uzgaja se pretežno u malim farmama na otoku Hawaii (distrikt Kona) po pristrancima gorja Mauna Loa na visini 300—800 m. Kultura riže opada, dok su plantaže banana postojano na istoj visini. Na Havajskom otočju uzgajaju se u manjim količinama i pamuk, duhan, kaučukovac, vanilija, konoplja, sisal, batate, pšenica i svilac.

U toplim vodama oko Havajskog otočja živi mnogo riba, od kojih su najvažnije bonito i tunji. Ribarstvom se bave pretežno Japanci. Najveća tvornica ribljih konzerva nalazi se u gradu Honolulu. Uz obalu se love kornjače, rakovi i hobotnice. Preko 17 vrsta morskih alga služi Havajcima za hranu.

Industrija nije naročito razvijena (tvornice šećera, konzerva, dvopeka, makarona, škroba, voćnih sokova, konfekcije, obuće, odijela, pokućstva, muzičkih instrumenata, opeka i brodogradilišta). Turizam po svom financijskom značenju stoji odmah uz proizvodnju šećera i ananasa. Broj turista narastao je od 8000 (1921) do 25.373 (1940) i 50.000 (1950).

God. 1949 iznosio je uvoz 324,786.000 USA-$, a izvoz oko 212,466.000 USA-$. Trgovina se vrši najvećim dijelom s USA.

Promet. Na H. o. je izgrađeno 1280 km željezničkih pruga uključujući u taj broj i 123 km plantažnih pruga. Mreža asfaltiranih cesta iznosi 5800 km. H. о. vezano je kabelom s obje strane Pacifika; ima 12 radio-stanica i 2 televizijske stanice. Pan American World Airways veže Honolulu sa 5 pacifičkih obalnih gradova USA, a United Airlines veže Honolulu i San Francisco. God. 1952—53 prevezeno je zračnim putem 178.500 putnika.

LIT.: W. Köppen i R. Geiger, Handbuch der Klimatologie, IV, Berlin 1932; F. Machatchek, Das Relief der Erde, Berlin 1940; O. W. Freeman, Geography of the Pacific, New York i London 1951.O. Oz.

Ekonomska struktura. Uzgajanje i preradba šećerne trske čine okosnicu havajske privrede. Proizvodnja šećera (873.700 t prosječno 1935—39) posljednjih godina dosegla je 1 mil. t. Osim manjih količina za lokalne potrebe, sva se proizvodnja izvozi, i to pretežno u USA. Ananasa se godišnje izveze oko 25 mil. sanduka (znatne količine u kutijama). Kave se prije rata proizvodilo prosječno oko 4300 t godišnje, a poslije rata 3700 t. Proizvodnja banana iznosi oko 3000 t. Znatna je proizvodnja i izvoz ranog povrća. Ovi se artikli pretežno izvoze u USA. Njihova vrijednost premašuje godišnje 300 mil. USA-$. Oko 80% ukupnog izvoza otpada na šećer. Trgovačka je bilanca aktivna. Znatni su prihodi od turizma. Izdaci američke ratne mornarice djeluju na prihode otočja.

Pomorski promet. Ukupan pomorski promet premašuje već 6 mil. t godišnje, od kojih 5 mil. t ide na promet izvan otočja, a 1 mil. t na unutrašnji promet. Godišnje pristaje (pretežno u luku Honolulu) preko 1000 prekooceanskih brodova sa 2,5—3 mil nrt. Ukrcavaju šećer i ananas, a iskrcavaju industrijske i prehrambene artikle i pogonsko gorivo (otočje ima preko 150.000 osobnih automobila i teretnjaka). Unutrašnji promet održavaju lokalna parobrodarska društva. I putnički avionski promet sve je jači. Redovite veze s ostalim krajevima pretežno su u rukama parobrodarskih društava USA. Posljednjih godina sve više pristaju i brodovi japanskih parobrodarskih društava na svojim prugama između Sjeverne Amerike—Japana—Kine—Filipina—Malajskog arhipelaga. Na interkontinentskim prugama najviše pristaju u Honolulu-u brodovi Pacific Far East Line, Inc., koji povezuju zapadnu obalu USA s Japanom, Kinom, Filipinima i otokom Guam; zatim dolaze brodovi American President Lines, Ltd., American Mail Line, Ltd., Oceanic Steamship Co., Isthmian Steamship Co. i Lykes Bros. Steamship Co., Inc. Glavnu vezu između Havajskog otočja i USA drži američko društvo Matson Navigation Co. iz San Francisca. American-Hawaiian Steamship Co. iz New Yorka (prije Mount Steamship Co.) veže New York i luke na istočnoj i zapadnoj obali USA s Havajskim otocima. Švedska Johnson Line veže luke sjeverne Evrope s Havajskim otocima preko Paname.

Brodogradnja. Hawaiian Dreadging Co., Ltd. u Honolulu-u popravlja trgovačke brodove i brodske strojeve. Ima 2 doka od 2000 i 3000 t nosivosti. Međutim, Pearl Harbor je već prije Drugog svjetskog rata posjedovao velike dokove za popravak i najvećih ratnih brodova, a u ratu su ti dokovi znatno prošireni. Danas je Pearl Harbor jedna od najjačih remontnih baza američke ratne mornarice.I.·Be.