HAITI (Hispaniola, San Domingo), po veličini drugi otok u Velikim Antilima, obuhvaća 76.192 km². Leži između Kube i Jamaike na zapadu i Puerto Rica na istoku; sa sjevera ga okružuje Atlantski ocean, a s juga Karipsko more. Pruža se od 17°3o'N (Rt Beata) do 19°50'N (Rt Isabela) i od 68°20'W (Rt Engaño) do 74°3o'W (Rt Irois).

Reljef i građa. Duž sredine cijelog otoka pruža se od rta Foux na zapadu do rta Engaño na istoku Cordillera Central građena od kristaliničkog kamenja. U najvišem središnjem dijelu (Sierra de Cibao) ispinje se do visine od 3141 m vrhunac Pico Trujillo (prije Loma Tina). Duž sjeverne obale pruža se planinski lanac Cordillera Septentrional (Sierra de Monte Christi), a duž južne obale Sierra de Bahoruco. Između Cordillera Central i oba ova primorska lanca nalaze se dvije aluvijalne doline, koje su otvorene prema moru. Sjeverna dolina (Vega Real) svršava se na istoku u zaljevu Samaná, a južna dolina, pokrivena savanama i slanim jezerima (Fondo i Enriquillo), svršava se na zapadu u širokom zaljevu Gonaïves. Obale otoka su razvedene, ali sjevernu i južnu okružuju mjestimično koraljni grebeni, koji zaštićuju mnoge uvale od vjetrova i valova.

Klima i biljni pokrov v. Antili

Stanovništvo. Na otoku živi oko 5,300.000 st. (1950). Najnaseljeniji su krajevi uz obalu i u dolinama u unutrašnjosti. U istočnom dijelu otoka prevladavaju španjolski doseljenici, a u zapadnom Crnci s rijetkim mješancima i francuskim doseljenicima. Na otoku se nalaze dvije samostalne države, Dominikanska republika i crnačka republika Haiti. Haiti je po stanovništvu brojnija (dva i po puta) od Dominikanske republike, iako je površinom od nje za polovicu manja.

Povijest. Otok H. je 1492 otkrio Kolumbo i prozvao ga La Española (iskrivljeno u Hispaniola); tek kasnije je nazvan San Domingo. Pod tim imenom (San Domingo) osnovan je i grad, koji je dugo vremena bio središte cjelokupne španjolske vlasti u Americi. U doba španjolskih konkvistadora istrijebljeno je domaće indijansko stanovništvo, pa su radi obrađivanja plantaža šećera dovođeni već na početku XVI. st. Crnci iz Afrike. U XVII. st. francuski gusari, flibustijeri, uznemiruju španjolsku vlast te postepeno zauzimaju zapadne strane otoka, koje potom službena Francuska proglašuje svojom kolonijom (1677). God. 1795 Francuska zauzima i španjolsku koloniju San Domingo. Crni general Tousant Louverture podiže 1804 neuspjelu bunu protiv francuske kolonijalne vlasti; on svršava u francuskom zatočeništvu. Drugi vođa ustanka J. J. Dessalines obara francusku kolonijalnu vlast, daje zemlji indijansko ime Haiti i proglašuje se carem, ali zbog velike tiranije pogiba. Dvije godine poslije toga H. postaje republika, koja i dalje drži u svojoj vlasti San Domingo. Kad je 1808 stanovništvo San Dominga uz pomoć britanskih trupa otjeralo okupatora, kolonija se opet vraća pod španjolsku vlast. God. 1821 postiže San Domingo nezavisnost s prekidom 1822—44. Time je s cijelog otoka nestalo evropske kolonijalne vlasti.O. L.