HABANA (Havana; španj. San Cristóbal de la Habana), 23°8´N i 82°21´W, luka i glavni grad republike Kube, najveći grad u Zapadnoj Indiji; leži u istoimenom zaljevu u Floridskom prolazu na sjevernoj obali zapadnog dijela otoka Kube.

Povijest. Habanu je osnovao 1514 Diego Velásquez na nezdravu mjestu, na kojem se sada nalazi grad Batabaño. Zbog strategijske važnosti kao Antemural de las Indias Occidentales, grad su često napadali i pljačkali engleski, francuski i holandski gusari. Sagradivši dvije tvrđave (Castillo de la Puntass i Castillo del Morro) prebacio je 1592 španjolski kralj Filip II. rezidenciju guvernera iz grada Santiago de Cuba u Habanu, koja je oko 1655 imala tek oko 3000 st. U XVII. st. postala je habanska luka sastajalište istočne španjolske mornarice, te su je zbog toga napadali Englezi, Francuzi i Holanđani. Poslije Rata za španjolsku baštinu (1713) uživala je H. dosta dug period mira, u kojem se snažno razvila trgovina, napose trgovina crnim robljem. Za ekonomski razvitak otoka Kube i grada Habane bilo je vrlo važno stvaranje monopolističkog trgovačkog društva, koje je osnovano 1740. God. 1762 osvojili su Habanu Englezi, ali su je već 1763 vratili Španjolcima. Poslije Američko-španjolskog rata 1898 postala je Kuba samostalna, a H. glavni grad Kube. U XX. st. razvoj Habane zavisi pretežno od industrije šećera i prometa stranaca.

Stanovništvo. Uključivši cijeli gradski distrikt, H. ima 1,540.829 st. (1953), a sam grad 783.162 st. Grad se razvijao postepeno; 1791 imao je 51.307 st., 1811 god. 96.304 st., 1841 god. 184.508 st., 1899 god. 235.981 st., 1919 god. 360.517 st., 1925 god. 432.353 st., 1931 god. 542.522 st. Stanovnici su pretežno Crnci i mješanci. Od stanovnika evropskog podrijetla najbrojniji su Španjolci, pretežno iz sjeverne i sjeverozapadne Španjolske. U kulturnom životu grada važnu ulogu vrše sveučilište (osnovano 1721), nekoliko viših i stručnih škola (tehničke i poljoprivredne), umjetnička akademija, nacionalna biblioteka i bibjioteka Sociedad Económica de los Amigos del País, osnovana 1792, prirodoslovni muzej, botanički vrt i nekoliko kazališta. Od mnogobrojnih novina, koje izlaze u Habani, najstarije su Diario de La Marina, osnovane 1838.

Grad leži na uskom poluotočiću između zaljeva i otvorenog mora i na brežuljcima uz obalu. Stari lučki dio grada s uskim ulicama i niskim kućama potječe još iz španjolskog kolonijalnog doba, dok se moderni dijelovi grada i predgrađa sa širokim ulicama i drvoredima palma pružaju uz obalu zaljeva i po brežuljcima. Grad ukrašuju mnoge lijepe građevine iz kolonijalnog doba. Stara palača španjolskog guvernera (sagrađena 1773—92) sada je gradska vijećnica, a Castillo de la Fuerza (građena 1565—83) stoji na mjestu stare tvrđave, koju je sagradio Hernando de Soto. U katedrali (sagrađenoj 1724) bile su od 1795 do 1899 sahranjene Kolumbove kosti. H. je poznata zbog lijepih parkova, kupališta i odmarališta.

Luka. Zaljev Habane tvori dobru prirodnu luku za brodove svakog gaza. Nije potpuno zaštićena od zapadnoindijskih orkana. Na svakoj strani 274 m širokog ulaza u luku nalaze se tvrđave (Castillo de la Puntass i Castillo del Morro), koje potječu iz španjolskog kolonijalnog doba. Ulazni kanal, koji vodi u unutrašnju luku, dubok je 12 m. Sidrište 11 m duboko nalazi se u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu zaljeva. Zidana obala i mnogobrojni gatovi snabdjeveni su dizalicama, skladištima i željezničkom prugom. Na gatu Hacendados nalazi se dizalica od 105 i nosivosti za dizanje željezničkih vagona. Pilotaža je obavezna za sve brodove iznad 40 t, osim za kubanske. H. je spojena parobrodarskim prugama s lukama Dominikanske republike, Puerto Rica, Venezuele, Nizozemskih Antila, s lukama ostalih otoka u Karipskom moru, s USA, Meksikom, Srednjom Amerikom i Evropom. Avionskim prugama Pan American Airways stoji u vezi s gradovima Santiago de Cuba, Guantanamo i Miami (Florida), zatim s USA, Meksikom, Srednjom i Južnom Amerikom. H. je posljednja stanica glavne željezničke pruge na otoku Kubi i veliko čvorište cesta. Izvoze se : šećer, duhan, voće, med, sisal, rum i kože, a uvoze: riža, brašno, strojevi, pogonsko gorivo, cement i drvo. Kroz Habanu prolazi oko 3/4 izvoza i oko 1/3 ukupnog kubanskog uvoza.O. Oz.

Naši iseljenici. U Habani je poslije Prvoga svjetskog rata bilo oko 1000, a 1939 još oko 250 jugoslavenskih iseljenika, neorganiziranih. Tamo su se više godina zadržavali u većem broju radi prebacivanja u USA. Naši su iseljenici po zanimanju pomorci, lučki radnici, zidari, poljoprivredni radnici na plantažama i industrijski radnici, obrtnici (krojači, brijači, postolari i šoferi) te namještenici. God. 1945 je osnovano društvo Slobodna Jugoslavija.

LIT.: Katastar naših naselja Iseljeničkog komesarijata u Zagrebu (Kuba), 1931—34; Iseljenički arhiv kod JA u Zagrebu, Srednja Amerika.M. Ba.