GREBENI 1. (dubrovački), 42°39´N i 18°3´E, niz otočića zapadno od Dubrovnika, u produženju rta Petke na poluotoku Lapadu, od kojeg su odijeljeni 40 m širokim i 10 m dubokim prolazom, tako da kroza nj mogu pri mirnom moru prolaziti srednji brodovi. Zapadno od Grebena do otoka Koločepa prostiru se Velika Vrata, prolaz, kroz koji se s otvorenog mora dolazi u Rijeku Dubrovačku i luku Gruž. Na najzapadnijem školju je svjetionik. Osim svjetionika služe kao orijentacione točke grad Dubrovnik, tvrđava na brdu Srđ (412 m) i brdo Petka (146 m) na Lapadu, i svjetionici na otočićima Sv. Andrija i Daksa. Kroz Velika Vrata mogu prolaziti svi brodovi i jedrenjaci. Struja iz Rijeke Dubrovačke ima pravac prema jugozapadu, a brzina joj je 0,5 čv. G. su bili najprije dugačak rt na poluotoku Lapadu, od kojeg su djelovanjem valova odvojeni pa su izgledali kao izdužen otočić. Zatim su abrazijom izdvojeni u pet grebena, čija visina ne iznosi više od 15 m. G. se sastoje od vapnenca, stoga su goli i na vrhovima nazubljeni kao češalj.

LIT.: J. Cvijić, Abraziona serija jadranske obale i epirogenetski pokreti, Glasnik Srpskog geografskog društva 1922, 7—8, str. 31—89.I. S.

2. (silbanski), 44°2o'N i 14°42'E, tri nenaseljena i gola kamena otočića (Zapadni, Srednji i Južni greben) u jugoistočnom dijelu Silbanskog kanala. Sva tri se strmo ispinju iznad razine mora: Zapadni 49 m, Srednji 52 m i Južni 39 m. Istočni i jugoistočni pristranci obrasli su rijetkim grmljem. Ispred sjeverozapadnog rta Zapadnog grebena nalaze se dvije pličine od 2 m i jedna mala hrid. S. g. leže na glavnoj parobrodarskoj pruzi, koja prolazi iz Trsta kroz Silbanski u Zadarski kanal.O. Oz.