GOA, portugalski posjed na zapadnoj obali Indije, sa 3558 km² površine. Na sjeveru je granica rijeka Terakhul, a na istoku Zapadni Gati, koji se izdižu do 1200 m. Rijeke Juari i Mandavi djelomice su plovne, iako su kratka toka. Stanovnici su najvećim dijelom Indijci, 1940 njihov je broj iznosio 540.925. Stanovništvo se bavi poljoprivredom i ribolovom. Izvozi se: kopra, drvo, mirodije, riža, i ribe. Veliku važnost imaju i rudnici mangana (21). Uvoze se najviše industrijski proizvodi. Najveći su gradovi Nova Goa ili Pangim i Mormugão.

Poslije podjele kraljevstva Bahnami (1482) G. dolazi pod vlast kralja iz Bijapura sve do dolaska Portugalaca 1511. U početku oni zauzimaju 4 oblasti (Velhas Conquistas), a kasnije još 7 (Novas Conquistas).

Pred ušćima spomenutih rijeka nalazi se otok Goa. Na njegovu najjužnijem dijelu postojao je stari Govapuri ili Gove, koga (1312) osvajaju muslimani s Dekana. God. 1440 osnovana je Stara Goa; 1511 zauzima je Albuquerque. Zbog povoljnog otočnog položaja za obranu, ona postaje glavni grad portugalskih posjeda u Aziji i ishodište za prodiranje u Indiju. U početku XVII. st. imala je 200.000 st. Sukobi s Holanđanima i česte epidemije uništile su grad. Danas je u ruševinama. Nedaleko od Stare Goe osnovana je Nova Goa ili Pangim, koja je od 1843 sjedište portugalske uprave. Indijska savezna vlada traži od Portugala da na miran način napusti Gou. Pregovori nisu uspjeli, ali držanje domaćeg stanovništva i indijske vlade vjerojatno će prisiliti Portugal da preda Indiji Gou.

Dubrovačka kolonija u Goi. Sredinom XVI. st. Dubrovnik je bio jedan od glavnih trgovačkih posrednika između Evrope i Azije, pa se u tom razdoblju spominje i dubrovačka kolonija São Braz (Sv. Vlaho) u sjeveroistočnom dijelu otoka Goe. Tu je bilo središte dubrovačke trgovine na Indijskom oceanu. Kolonija se razvila oko crkvice sv. Vlaha. Iako se dubrovačko naselje nalazilo u portugalskoj koloniji Goa, ono je imalo određenu samoupravu. Sv. Vlaho imao je i važan strateški položaj, jer se nalazio u središnjem dijelu obrambenog zida, koji je zaštićivao Gou s istočne strane. Potkraj XVI. st. nestaje Dubrovčana s Indijskog oceana, jer su ih potisnuli Mlečani. Ponovo se javljaju dubrovački brodovi u Goi potkraj XVIII. st. (1770—1800), ali ih uskoro nestaje zbog francuske okupacije Dalmacije i ukidanja Dubrovačke republike (1808).T. Ša.

LIT.: N. Mirkovich, Ragusa and the Portuguese Spice Trade, The Slavonic and East European Review, American Series, II, Vol. XXI, No. 56, 1943.