GLAVOČI (Gobiidae) idu u porodicu riba koštunjača (Teleostei). To su većinom morske ribe, a slatkoj vodi pripada samo nekoliko vrsta. Glava je relativno krupna, obično duža od visine trupa; gornji joj je profil nastavak leđne linije. Oči su primaknute gornjem profilu glave, međuočni je prostor uzak. Leđna je peraja dvostruka. Prva ima 2—7 šipčica, a druga je duža i niža, s većim brojem šipčica. G. su malene ribe, koje vrlo rijetko prelaze dužinu od 20 cm. Rod Gobius bogat je vrstama. U Jadranu živi tridesetak vrsta. Prva leđna peraja ima 5 —7 (kod jadranskih vrsta obično 6) šipčica, a druga leđna peraja ima 10—17 šipčica. Podrepna peraja slična je drugoj leđnoj. Repna je peraja zaokružena ili kusa. G. žive na različitim vrstama dna: od muljevitog do hridinastog. Oni su mesožderi. Mužjak prisiljava više ženki da polože jaja na jedno mjesto (u praznu ljušturu, u drugi neki predmet ili u gnijezdo od algi). Ženke odmah napuštaju gnijezdo, a jaja — kasnije i mladunčad — čuva mužjak. Glavočevo je meso tečno, pa se na Mediteranu neke vrste cijene. Love se vršama, mrežama, popunicama i udicom. Vrste iz roda Gobius nije lako razlikovati. Kod nas je najveći glavoč pločar (Gobius exanthematicus), koji može izuzetno doseći duljinu od 27 cm. Po veličini približava mu se glavoč travaš (G. ophiocephalus) s duljinom od 18 cm, a izuzetno i od 25 cm. Bojama tijela upadaju u oči glavočić batoglavčić (G. macrocephalus Kolombatović) i glavoč krvousti (G. cruentatus L.). Prvi je lijepa ribica crvene boje s poprečnim crnim prugama, a druga ima žive crvene mrlje na glavi.

Neke su indijske vrste otrovne (G. setosus i G. criniger). Predstavnici drugih dvaju rodova (sa po jednom vrstom) žive mjestimično u velikim jatima. To su mliječ ružični (Aphia meridionalis Risso — Brachyochirus pellucidus Nardo) i mlječić (Crystallogobius Nilssonii Düb. Kor.) (v. prilog u boji).O. Kc.