GIRE (Maenidae), porodica riba, u koju ubrajamo tri jadranske vrste, i to giru oblicu (Maena smaris), giru oštrulju (Maena chryselis) i modraka ili traglja (Maena maena). Sve te ribe karakterizira tamnosmeđa pravokutna pjega na bokovima i izvanredno ispružljive čeljusti. Gira oblica i oštrulja narastu najviše do 20 cm, a modrak nešto više. Dok je modrak za ribarstvo od sporednog i lokalnog značenja, oblica i oštrulja su vrlo važne za prehranu našeg primorskog pučanstva.

Sve tri vrste, na leđima i na bokovima obično sivosmeđih, a na trbuhu srebrnastih boja, odlikuju se u doba mriješćenja izvanredno lijepom modrom i žutom pigmentacijom, koja je najintenzivnija kod mužjaka. Ženke su nešto manje od mužjaka i redovito mijenjaju spol u određeno doba starosti. Sve se gire rađaju u pravilu samo kao ženke, a u toku godina pretvaraju se u mužjake. U mladosti, sve do dužine od kojih 13—15 cm, gire su samo ženke, a poslije, kad narastu preko te dužine, pretvaraju se u mužjake. Manjih mužjaka ispod te granice nema, a isto tako nema ni većih ženki. Prijelaz iz jednog spola u drugi nastupa nekad i prije, a nekad i poslije, ali samo iznimno. I mikroskopsko-anatomska analiza spolnih žlijezda potvrđuje taj preobražaj ženke u mužjaka. Tako, na pr., vidimo da mladi mužjaci, koji su doduše uvijek stariji od najvećih ženki, imaju u svojim spolnim žlijezdama ostatke starih i propalih jaja. Kod mriješćenja ne izbacuju se naime sva jaja, već neka od njih ostaju u tijelu ženke, polako propadaju i resorbiraju se. Gire kao mužjaci žive samo par godina i nakon toga ugibaju, a ženke za vrijeme mriješćenja daju jajašca za nov podmladak, te se nakon nekog vremena pretvore u naselje mužjaka.

Gire oblice žive uz obale uglavnom na podmorskim livadama morskih trava Posidonie i Zostere. Gira oštrulja zadržava se uglavnom na muljevitu dnu pa je i love najviše povlačnim mrežama, t. zv. kočama ili vučama, ali i stajačicama (na pr. u Istri). Za vrijeme mriješćenja obje vrste skupljaju se na udaljenijim mjestima, iznad tvrdog morskog dna, poznatim kao kotila. Gire oblice i oštrulje ubrajaju se među naše najčešće ribe neselice. Oblica je češća i ukusnija od oštrulje.

Po statističkim podacima na ulov gira prije Drugog svjetskog rata otpalo je otprilike 500—700 t godišnje; to je značilo oko 8—10% cjelokupnog našeg godišnjeg ulova. Ali ako se uzmu u obzir samo ribe neselice, onda je ulov gira iznosio preko 30% godišnjeg ulova. Ova činjenica jasno svjedoči od kolike je važnosti gira u našem morskom ribolovu. Poslije rata ulov gira narastao je otprilike na 1000 t godišnje. Girom (uglavnom oblicama i oštruljama) najbogatije je splitsko i šibensko područje, i to svako s preko 30% cjelokupnog ulova; dubrovačko i sušačko lovi prosječno po 15%, kotorsko je bez značenja za ulov gira. Istra posljednjih godina daje više od 150 t gira godišnje. Iako se gire love kroz cijelu godinu, ipak je njihov ulov u razno godišnje doba različit. Najmanje se love od svibnja do rujna, jer se u to doba gire mrijeste i udaljuju od obalnog područja. Manji ulov gira u ljetno doba vjerojatno je izazvan i masovnim sezonskim ulovom plave ribe, a u posljednje je vrijeme lov zabranjen u doba mriješćenja. Od listopada do travnja ulov gira je znatan, a najveći je potkraj jeseni i početkom zime. Gire oblice i oštrulje love se na razne načine. Jednostrukim mrežama prosticama love ih samo lokalno, i to više oštrulje, a manje oblice; na zapadnoj istarskoj obali ovaj je način prilično uobičajen, osobito potkraj zime, uz obalu, od Rovinja prema sjeveru. Rentabilniji je lov mrežama potegačama, kao što su geravica, migavica, braganja, grip, kogol i strašin, dok je manji ulov kočom. Traglji se love posebnim mrežama poklopnicama. Naš je lov gira još uvijek neracionalan. Trebalo bi svakako zabraniti lov sitne girice u jeseni, jer se tada još ubraja u riblju mlađ, koja se nije još nijedamput mrijestila. Zaštićujući sitnu nedoraslu giricu znatno će se umnožiti broj ženki. To će povećati podmladak i broj velikih mužjaka, a time i ulov.

Meso girica vrlo je ukusno, iako zaostaje po hranjivosti za masnijom srdelom. Girice su najbolje priređene za jelo na brodet ili pržene u ulju, veliki primjerci pečeni na žaru i marinirani, t. j. prethodno prženi u ulju, zatim preliveni uljem i octom uz dodatak lovorova ili ružmarinova lista i dr. Modrak ili tragalj priređuje se na brodet ili pečen na žaru (v. prilog u boji).M. Z.