GAVUN (zeleniš). Pod ovim imenom obuhvaćene su vrste riba, poznate pod znanstvenim nazivom Atherina (tal. aterina, njem. Ahrenfisch, franc. prêtre, engl. silverside, sand smelt). Čitava porodica Atherinidae (1758, Linné) obuhvaća 70 vrsta. Od njih u Jadranu žive: Ath. hepsetus L., gavun pravi ili gavun šiljan (do 10 cm), Ath. mocho с. v., gavun glavaš ili gavun biskavac (do 12 cm), Ath. Boyeri Risso, gavun batelj (do 10 cm). Boje su tamnozelene, zelenkastosive i crno istočkane. Uzduž bokova prolazi srebrnasta pruga. Postoje dvije leđne peraje. Ljuske su srednje veličine. Hrane se sitnim životinjama i biljkama (planktonom), pa su im zubi reducirani. Na prvom škržnom luku škržni su nastavci dobro razvijeni i služe kao mehanizam za filtriranje planktona. Gavuni žive u toplim i temperiranim morima uz obalu, kao i u lagunama, a neke vrste čak i u slatkim vodama. Atherina lacunaris živi u jezerima. Nijedna vrsta ne dostigne velike dimenzije. Ath. presbyter u Atlantiku duga je oko 20 cm, a mediteranske su vrste manje. Mrijeste se u proljeće. Najvažniji lov gavuna obavlja se posebnim stajaćim mrežama, t. zv. gavunarama. Kod nas ova riba nema veće ekonomske važnosti. U mletačkim lagunama love se naveliko, kad nastupe prve jesenske studeni. Prodaju se svježe ili marinirane (v. prilog u boji).T. Vu.

Gavuni se love uglavnom ujesen i zimi posebnim mrežama stajačicama, t. zv. gavunarama. Ovim se mrežama zatvore uvale, gdje se očekuje riba, zatim se pobukom buca po površini mora ili se baca kamenje u more, da se riba preplaši i natjera prema mreži, u čija se oka zabode (inčita). — Vrlo su tečni, ukusniji od gira; najbolji su prženi u ulju, a veći komadi i pečeni na žaru.