GALICA, MODRA, bakreni vitriol, plavi kamen, halkantit, bakreni mineral Cu SO₄ · 5H₂O. Kristalizira se u triklinskom sustavu, ali se rijetkokad nađu potpuno razvijeni kristali; kristali su modri, prozirni i staklenasta sjaja, tvrdoće 2,5, specifične težine 2,12—2,30 g. Grijanjem m. g. gubi kristalnu vodu i prelazi u bijel prah. U prirodi se dosta rijetko pojavljuje, redovno se nalazi u rudnicima bakra, gdje tvori stalaktite, stalagmite i naslage ili bubrežaste, vlaknaste i zrnaste agregate (kao u Boru, Srbija), a nastala je raspadanjem bakrenih sulfida. Modra galica se naziva i plavi kamen, a vodena otopina modre galice naziva se cementna voda.

M. g. se industrijski dobiva od otpadaka bakra, koji se prethodno granuliraju, da bi imali veću površinu. Na granulirani bakar pusti se da kapa razrijeđena sumporna kiselina, dok istodobno u suprotnom smjeru struji zrak. Reakcija se odvija prema formuli: 2Cu + O₂ + 2H₂SO₄ —> 2CuSO₄ + 2H₂O. Ovako dobiveni koncentrat modre galice ostavlja se, dok se ne razviju kristali.

M. g. se upotrebljava za pravljenje boja, u galvanoplastici za pobakrivanje i prevlačenje mesingom metalnih predmeta, kao elektrolit u galvanskim elementima i t. d. Pored toga služi kao sredstvo za borbu protiv biljnih štetočinja (bordoška juha: vodena otopina modre galice i gašenog vapna), zatim se upotrebljava za konzerviranje drva i u industriji vrenja. Proizvodnja u FNRJ 1939 god. 12.833 t, a 1954 god. 13.080 t.

LIT.: F. Tućan, Mineralogija, I i II, Zagreb 1930.Č. M.

Slaganje. Opasna je roba, krca se u bačvama, vrećama i sanducima. Nagriza metalne posude. Treba je slagati na suhu mjestu i daleko od prehrambenih artikala.M. Ać.