FURNIR (oplatice), tanki slojevi drva, koji se upotrebljavaju pretežno u industriji pokućstva i u industriji slijepljenih drvenih ploča (šperploče). Do XX. st. f. se upotrebljavao za izradu pokućstva, klavira, intarzija i dr. (Već su ga stari Egipćani vjerojatno upotrebljavali za intarzije.) U XX. st. postao je f. vrlo važan radi izrađivanja čvrstih ploča (šperploče), koje nastaju unakrsnim lijepljenjem furnirskih slojeva. Za proizvodnju furnira uzima se samo kvalitetno drvo; kod toga se pazi ne samo na tvrdoću, nego i na šare, sjaj, boju i debljinu drva. Za f. se može, prema tome, upotrebiti samo malen dio stabla. Zbog ograničenog broja domaćih vrsta drva, koje mogu služiti za f., upotrebljavaju se tropska i suptropska drveta, koja se odlikuju raznolikošću, bojom i ljepotom šara. Od domaćeg drva za f. se upotrebljava, u prvom redu, slavonska hrastovina, zatim orah, višnja, trešnja, kruška, joha i topola. Strano drvo, od koga se izrađuje f., pretežno je mahagoni (napose iz Dominikanske Republike, Hondurasa, Kube i Jamaike), zatim kavkaski orah, ebanovina, palisandar, ružično drvo i dr. Proizvodnja u FNRJ: 5057 m³ (1939), a 8616 m³ (1954). U sjevernim zemljama reže se f. iz johe, breze i topole. U svjetskoj su trgovini na glasu brezovi furniri.

Na evropsko tržište dolaze tanki furniri (do 0,6 mm), stolarski furniri (0,7—0,8 mm i 0,9—1,1 mm), dvostruki furniri (1,2— 1,9 mm) i vrlo debeli furniri (1,9—3,5 mm).R.

Slaganje. Krca se u drvenim okovima. Da se furniri prilikom krcanja, odnosno iskrcavanja ne iskrive i ne oštete, ne smiju se krcati s pascima nego pomoću podložnih dasaka. Najbolje je furnire slagati u međupalublje na potpuno ravnoj podnici. Budući da se na vlazi i toplini krive, treba ih slagati na suhu mjestu, daleko od nepropusne pregrade strojarnice i kotlovnice. Zbog njihove lake lomljivosti ne smiju se slagati previsoko, niti opteretiti drugim teretom.M. Ać.