ESKIMI (vlastito ime Inuit ljudi) nastavaju predjele od istočnog Grenlanda preko ruba Sjeverne Amerike i tamošnjih otočja do krajnje sjeveroistočne Azije, a ima ih oko 40.000. Uz male izuzetke žive na obalama mora i bave se ribolovom, a osobito lovom na morskesisavce, ptice i sobove. Naprave za lov neobično su usavršene, a naročito vozila na vodi — kajak (plitak, uzak, posvezatvoren) i umijak (te retni, veći, otvoreni), oba od kože. Po snijegu im služe saone (ikrplje). Važna su oružja više vrsta harpuna, koplja, luk i strelica. Ljeti stanuju u šatorima od koža (krzna), a zimi u brzo izgrađivanim snježnim kućama (iglu), koje odlično odgovaraju njihovim potrebama i selilačkom načinu života, i u zemunicama, obloženima drvenim gredama. Vatru i svijetlo daje im eskimska kamena svjetiljka, nalik na zdjelu, u kojoj gori mastili ulje ulovljenih životinja. Odjeću izrađuju od krzna, napose od krzna sobova i tuljana. Odjeća im je vješto krojena, zimi dvostruka, uglavnom jednakih sastavina za oba spola. Kućne potrepštine izrađuju od naplavljenog drva, kosti, kože, mekana kamena (steatita). Vješti su rezbarenju, i likovna je umjetnost dosta razvijena (maske, crteži i dr.). Osnovna je društvena jedinica obitelj, više njih čine lovačko-selilačku grupu, plemena kao veće jedinice jedva da imaju kakvu važnost. Individualno je vlasništvo ograničeno na predmete lične upotrebe i izradbe. Kod Eskima južne Aljaske zapažaju se tragovi matrijarhata; tu postoji nasljedna čast poglavice, ropstvo, gomilanje privatnog vlasništva i ratničko nastrojenje, sve to pod utjecajem miješanja sa susjednim plemenima (Aleuti i dr.). Magija se najjače izražava u ličnosti vrača (šamana). Značajan je jako razvijeni animizam i vjerovanja u demone i neka božanstva. Bogata je legendarna poezija, omiljele su pjesme (i rugalice), sportske igre i natjecanja. Miroljubivi su i susretljivi, napose prema tuđima, izvjesna životna radost i veselost ih svagda prati, premda u međusobnim odnosima znadu biti vrlo opori.