DULUTH, 46°49'N i 92°9'W, luka i grad na zapadnoj obali jezera Superior, savezna država Minnesota (USA), leži na ušću rijeke St. Louis, nasuprot gradu Superior. — Francuski istraživač i trgovac D. Greysolon podigao je 1679 nedaleko od današnjeg Dulutha trgovačku postaju; 1752 osnovana je i druga postaja za trgovanje krznom, a stalno naselje osnovano je tek 1853. God. 1870 imao je D. 3131 st., 1890 porastao je na 33.115, a 1950 na 104.511 st. Stanovnici su najvećim dijelom potomci skandinavskih doseljenika. Osnova za razvitak grada bila su velika i bogata nalazišta željezne rude u njegovoj neposrednoj okolici (gorje Mesabi, Cuyuna, Vermilion). Budući da se preko Dulutha opskrbljuje sirovinama velika metalurgijska industrija na obalama i u zaleđu donjih jezera (Pittsburgh), grad je postao najveća slatkovodna luka na svijetu. (Po veličini prometa u USA dolazi iza New Yorka.) Usprkos nastojanju države Minnesota da u Duluthu razvije metalurgijsku industriju, nisu postignuti veći uspjesi. D. je tržište pšenice i stočarskih proizvoda doline rijeke Red i kanadskih prerija. Zbog skorog iscrpljenja nalazišta željezne rude u zaleđu grada, ugrožen je i daljnji njegov razvoj. D. je raskršće željezničkih pruga, autoputova i zračnih putova. U gradu se razvio i turizam zbog ljepota njegove okolice.

Operativna obala Dulutha duga je 76 km. Dubina je vode na ulazu u luku 9,7 m. U luku mogu ući brodovi do 206 m duljine i do 7,5 m gaza. Luka je najmodernije uređena. Zbog golemog prometa i ograničenih mogućnosti plovidbe (zaleđivanje dopušta plovidbu 7—8 mjeseci na godinu) postoje uređaji za brz prekrcaj željezne rude (brod od 15.000 t nosivosti krca se za 4 sata). U luci je ukupno 110 dokova. Dokovi, koji služe za ukrcaj željezne rude, mogu primiti 820.000 t rude; 19 dokova služi za ugljen (ukupni kapacitet 10,700.000 t)· Do dokova dolaze željezničke kompozicije s rudom, koja se izravno krca u brodove. Postoje posebni dokovi za žitarice (za ukrcaj služi 17 elevatora); tu su i dokovi za tekuće gorivo, putnički promet i dr. U luci ima 63 dizalice, od toga 10 plutajućih. Plutajući dok prima brodove do 55,6 m duljine i do 3,6 m gaza. U manjim dokovima vrše se raznovrsni popravci.J. Z.

Naši iseljenici. U Duluthu, s predgrađima New i West Duluth, živi oko 6000 jugoslavenskih iseljenika: 3000 Hrvata, 2000 Slovenaca, 1000 Srba i Crnogoraca. Prvi naši iseljenici stigli su u D. 1910. Većinom rade kao rudari, pomorci, lučki i tvornički radnici, zatim kao trgovci, obrtnici i namještenici. Do 1937 osnovali su 17 raznih društava i ustanova: 13 potpornih društava, 2 ogranka Američko-jugoslavenskog društva i 2 crkve. Slovenski iseljenici izdavali su 1912 Narodni vestnik. Iseljenici iz Dulutha sudjeluju u političkim i potpornim akcijama naših iseljenika u USA.

LIT.: J. Zavertnik, Ameriški Slovenci, Chicago 1925; Katastar naših naselja Iseljeničkog komesarijata u Zagrebu 1929—40; I. Mladineo, Narodni adresar, New York 1937; Iseljenički muzej, Zagreb 1940.M. Ba.