DRVO, TROPSKO (engl. tropical wood, franc. bois tropique, tal. legno tropico, njem. Tropisches Holz) raste u tropskim krajevima Amerike, Afrike, Azije i sjeverne Australije. To su golema područja, na kojima uspijeva mnogo tisuća vrsta; mnoge od njih daju svjetskoj trgovini i industriji vrlo vrijedno drvo. Izvoze se samo one vrste, koje se odlikuju svojom ljepotom i sjajem boja, tvrdoćom, trajnošću, težinom ili mirisom. T. d. upotrebljava se u građevinarstvu (brodovi, avioni, vagoni, obalne utvrde, mostovi, željeznički pragovi, stupovi, tarac i dr.) i umjetnom obrtu (fino pokućstvo, tokarstvo, rezbarstvo, intarzije i dr.). Mnoge vrste daju sirovine, vrlo potrebne za suvremenu industriju (kaučuk, smole, ulja, boje, lijekovi, mirodije i dr.). Neke se vrste prodaju po volumenu na m³, a druge po težini ili na cm³ zbog svoga neznatnog obujma, nepravilnosti oblika, specifične težine i velike vrijednosti. Zbog bezvrijedne bijeli i radi boljega slaganja i iskorišćivanja prostora, t. d. se prije transporta oteše. Amerika, a zatim Australija i Indija izvoze najveće količine i najvrednije vrste tropskog drva.

Za mnoge se vrste drva još do danas nije moglo pronaći pravo botaničko ime, nego se u trgovini nazivaju onako, kako ih zovu domoroci, prema izvoznoj zemlji (luci), ili po imenu, što su im ga dali trgovci prema boji, tvrdoći, težini, mirisu ili nekim drugim svojstvima.

Šume, u kojima raste t. d., jesu: 1. tropske šume oborinskog karaktera (džungle), kojima vegetacioni period traje preko cijele godine te su uvijek zelene; 2. monsunske šume, koje listaju samo za vrijeme monsunskih kiša (Java, Stražnja Indija i dio Brazila), a koje su u ljetnim mjesecima potpuno bez lišća; 3. suhe šume u pustinjskim predjelima Azije (Arabija, Sirija, Irak, Perzija), Afrike (Sudan, Somalija, Južnoafrički Savez) i Australije (južna, zapadna i sjeverna).

Azija. Na području obiju Indija i na otocima Sumatri, Tavi, Borneu, Celebesu i Filipinima pretežu tropske šume. Glavne su vrste drva, koje su važne u svjetskoj trgovini, ove: tikovina (teak) zamjenjuje potpuno našu hrastovinu (Burma, Sijam, Java); ebanovina — vrlo tvrdo i teško drvo, prava vrsta iz Prednje Indije (Bombay), Ceylona, Celebesa i Sumatre; sandalovina — crvenkasto, tvrdo i teško, upotrebljava se za rezbarije i destilaciju mirisnih ulja (istočna Indija, Sundajski otoci); padukovina — srednje tvrdo drvo, za pokućstvo, klavire, propelere (Andamani, Filipini); mangrove — u prvom redu za gradnju i željezničke pragove (Sumatra, Java i neki drugi otoci Indonezije); željezno drvo—vrlo teško, trajno i tvrdo (Jamaica); ružino drvo (različite vrste i rodovi) — crvenkaste boje i čvrsto (Indija); kalijaturno drvo — tamnocrveno s tamnim obrubom, služi za boje i za rezbarenje (istočna Indija); šimširovina — bijelo i žućkasto, gusto i teško drvo, za rezbariju, tokarstvo i glazbene instrumente; gvajakovina — tamnozeleno, vrlo teško, gusto, tvrdo i necjepljivo drvo, služi za kugle, valjke, gumbe, intarzije i dr. Osim ovih ima još oko 1200 vrsta, a iz mnogih se vadi kaučuk, gutaperča, kamfor, balzam i t. d.

Afrika. Šume su veoma bogate različitim vrstama drva (nekoliko hiljada), a gotovo svako područje ima svoje glavne vrste. Za trgovinu su uglavnom važne: mahagoni afrički (više vrsta), a glavna je tamnocrvenkaste boje, u trgovini dolazi pod različitim imenima; mangrove — vrlo tvrdo, teško i trajno drvo (u barama Konga); drveno pluto — naliči na pluto, ali je znatno tvrđe (Sudan i ostali suhi predjeli); šimširovina afrička (Gvineja); željezno drvo (Togo, Gvineja i Francuska Ekvatorijalna Afrika); fernambuk afrički — crvenoljubičasto, vrlo tvrdo i teško drvo, za boje i rezbarstvo (Senegal); camwood, kambal ili afrička sandalovina — crveno drvo za bojenje i dr.

Sjeverna i Južna Amerika. One pripadaju najbogatijim šumskim područjima svijeta s visokom temperaturom i mnogo oborina. Važnije su vrste drva: kebračovina (quebrache) — crveno kao meso, osobito tvrdo, čvrsto i teško drvo, za boje, tanin, željezničke pragove (Argentina); araukarija (čilenska jela) — građevno i rudno drvo (Čile i Argentina); palisander ili jakaranda — ljubičastosmeđe (Srednja Amerika i Brazil); brazil ili fernambuk drvo — žutocrveno, tvrdo, teško drvo, za boje i rezbarstvo (Brazil), zatim: mahagoni, satensko drvo, cedar, mangrove, ružino drvo, balza, žuto drvo, željezno, šimširovo, kokos, grenadil, gvajak i mnoge druge vrste.

Australija. Prilično pustinjsko područje, a samo na rubovima kontinenta ima šuma zbog vlažnih oceanskih vjetrova. Na otocima (Nova Gvineja, Tasmanija i Novi Zeland) nalaze se bujne šume sa vrlo mnogo vrsta drva. Važnije su vrste: jarrah (vrsta eukaliptusa) — crvenosmeđe boje, slično mahagoniju, čvrsto i trajno; mahagoni, cedar, sandal, čempres, ružino drvo, banksija i bezbrojne vrste eukaliptusa. Na istočnom rubu kontinenta nalaze se guste šume eukaliptusa, koje su najljepši ukras Australije. Odlikuju se osobito plavkastom bojom i srebrnastim sjajem (Modro gorje kod Sydneya).D. S.

Slaganje. Luksusna tropska drva veoma su skupa i prodaju se na kilograme, stoga pri ukrcaju i iskrcaju treba postupati kao sa skupocjenom robom. Zbog jakog mirisa pojedinih vrsta tropskog drva ne smije se takav teret slagati zajedno s robom, koja se od toga mirisa može pokvariti.B. L.