DRVENIK VELI, otok u srednjodalmatinskom arhipelagu s površinom od 12 km²; opseg obale iznosi 23 km, a najviša je točka otoka brdo Buhaj (177 m). Leži između Drveničkog i Šoltanskog kanala, a zapadno od Splitskog kanala. U hrvatskim spomenicima XIII. st. spominje se pod imenom Gerona ili Giruna, a odatle potječe talijanski naziv Zirona. Otok je bio nenastanjen do XV. st. Oko 1420 doselili su se na otok stanovnici iz Vinišća. God. 1639 trogirska je općina prodala otok vlasteli Lantana i Califfi, koji su naselili kolone iz Drvenika kod Makarske. Kasnije su se doselile na otok i neke obitelji iz Italije. Fiziogeografski i biogeografski elementi otoka istovetni su s elementima na susjednom kopnu i otocima. — Stanovništvo se bavi poljoprivredom, ribolovom i uzgojem stoke. Na otoku uspijevaju masline, rogači, smokve, bademi, agrumi i dr. God. 1948 bilo je na Drveniku ukupno 908 st. Najveće je naselje Drvenik. Ono leži na krajnjem istočnom dijelu istoimene luke; u manjoj uvali na južnom dijelu nalazi se zaselak Grabule. Veliki brodovi sidre u sredini vanjskog dijela luke, na dubini 30—40 m, gdje je dno dobro. Manji brodovi pristaju uz zidanu obalu, gdje je dubina 2,5 m. Uvala Mala Luka nalazi se na zapadnoj obali otoka, ona je dobro zaklonište za male brodove; izložena je samo sjeverozapadnom vjetru. Dno je pjeskovito, obraslo travom i dobro drži.

Sjeverne i sjeveroistočne obale su strme, nenastanjene i izložene buri i jugu. Pred istočnim krajem otoka nalaze se otočići Krknjaš Veli (visok 12 m) i Krknjaš Mali (visok 11 m). Sjeverni otočić Krknjaš Mali spojen je s obalom plitkim kamenitim jezikom. Između Krknjaša Malog i Velog prolaz je dubok 2 m. — Južna je obala niža i pristupačnija, a zaseoci su poviše mora. Uvala Solinska zaštićena je od bure i jedrenjaci obično tu čekaju na smirenje vjetra, ali ne sidre, već obično krstare u zavjetrini otoka. — Južno od Drvenika Velog, oko 0,5 nm od njegove obale, smješten je otok Orud, visok 29 m, a jugozapadno od Oruda nalazi se otočić Mačaknar, visok 15 m sa dvije pličine.I. R.

Ribarstvo. Razvedene obale otoka Drvenika Velog pružaju vrlo dobra lovišta srdela i skuša. U lovu na malu plavu ribu na tim lovištima ždrijebom se ređaju ribari trogirsko-splitskog ribolovnog područja. Glavna su lovišta : Mala Luka, rt Širan te bliski otočići Orud i Krknjaši. God. 1911 bile su u Drveniku Velom 2 ljetne potegače i 33 stajačice (srdelare, vojge), te razne mreže za zimski ribolov. Stanje ribarstva nije se mijenjalo sve do uvođenja plivarica (1932—36). Tada su ribari s Drvenika Velog lovili više srdela nego svi ostali s trogirskog područja. God. 1954 bile su u Drveniku Velom 4 plivarice s motornim brodovima, 20 strašina za lov na gire, 2 migavice, 40 mreža stajačica. Godišnji ulov kreće se oko 70 t plave ribe i 30 t ostalih vrsta. Srdele i skuše prodaju trgovačkim poduzećima, a pridnene vrste donose na splitsku i trogirsku ribarnicu ili sami troše.

LIT.: I. Pastrović, Ribarski priručnik 1913, Trst 1912; M. Špika, Razvoj ribarstva općine Trogir, Morsko ribarstvo, 1953, 9—10.J. Bi.