DEPRESIJE u užem smislu su udubljenja na kopnu, kojima se dna nalaze ispod razine susjednih mora. D. mogu nastati različitim morfogenetskim procesima: spuštanjem duž rasjednih linija, epirogenetskim svijanjem i nabiranjem. D. naknadno ispunjene vodom, kojoj je razina iznad morskog nivoa, zovu se kriptodepresije. One su nastale erozivnim radom u ranijim geološkim epohama, odnosno jakom akumulacijom u mlađe doba. Depresija ima po cijeloj Zemlji. S pomorskog su gledišta od veće važnosti kriptodepresije, koje su koncentrirane u nekoliko područja. Kriptodepresije istočne obale Jadrana (na kopnu i otocima) u većini se slučajeva tumače spuštanjem tla duž rasjeda. Kao tipičan primjer ovakva postanka obično se navodi Skadarsko jezero. (razina jezera je 6 m iznad razine Jadranskog mora, dok je dno mjestimično ispod razine Jadranskog mora; prosječna dubina jezerskog dna iznosi tek 7 m, osim potopljenih ponikava, gdje dubina iznosi do 44 m). U kriptodepresije ide Vransko jezero kod Biograda (razina 0,67 m, dubina 3,9 m), Novigradsko more s dubinom od 38 m, Karinsko more s dubinom od 15,5 m i brojne potopljene ponikve duž jadranske obale. Poseban interes privlači Vransko jezero na otoku Cresu (razina 16 m, dubina 84,2 m). I neka jezera sjeverne Italije idu također u kriptodepresije, napose Garda, razina 65 m, dubina 346 m; Como, razina 198 m, dubina 410 m; Maggiore, razina 194 m, dubina 372 m. Te su kriptodepresije nastale kombiniranim djelovanjem tektonskih pokreta i pleistocenske glacijacije. Velik broj kriptodepresija nalazimo u području sjeverne Evrope (Škotska, Norveška, Švedska, Finska i sjeverni SSSR), od kojih gotovo ni jedna ne leži izvan područja pleistocenskog ledenog pokrova, a to je dovoljna indikacija o uzrocima njihova postanka (Ladoga, razina 5 m, dubina 223 m; Wetter, razina 88 m, dubina 126 m). Te su kriptodepresije svojim izduženim i vijugavim oblikom nalik na fjordove te predstavljaju pleistocenskim ledenjacima modificirane riječne doline, koje su postpleistocenskim izdizanjem morske razine ispunjene vodom. I u jugozapadnoj Aziji ima vrlo dubokih kriptodepresija. Najdublja je Mrtvo more u tektonskoj udolini Ghor (razina 394 m ispod razine Sredozemnog mora, a dubina 793 m), a to očito ukazuje na njen tektonski postanak. Površinom je najveća kriptodepresija Kaspijsko jezero. Njegova je razina viša od Crnog mora za 26 m, a najveća dubina iznosi 1124 m.I. C.