ČIGRE, (morske lastavice; Sterninae), pripadnici porodice galebova. Ne smiju se zamijeniti sa ptičjom skupinom Hydrobatinae, koja se ubraja među burnice, a nazivaju se također morskim lastavicama. Omanjeg su i vitkog tijela. Kljun im je dugačak kao i glava, a ravan i tek pri vrhu (kod nekih vrsta) malo zavinut prema dolje. Kratke noge sa četiri dosta snažna prsta s pandžama imaju duboko rezanu plivaću kožicu. Dugačka krila su uska i šiljasta, a rep je rašljast. Mekano perje obično je neugledne boje (olovnosivo, crno ili bijelo), a ta se mijenja kod spolova, u razno doba razvoja i prema godišnjim sezonama. Do danas je poznato oko 60 vrsta čigra, koje nastavaju sva područja Zemlje, na moru i po slatkim vodama. Pri putovanjima i seljenju slijede č. tok velikih rijeka ili se kreću duž morskih obala. Neke se vrste viđaju uz ravne i plitke obale pustih krajeva, a druge traže biljem obrasla područja. Samo malen broj vrsta seli u južne primorske šume. Vrlo su nemirne, okretne i uvijek u pokretu. Noću miruju po obalama, a dan provode u zraku. Glasaju se neugodnim kriještanjem. Hrane se ribama i kukcima: veće vrste traže i manje sisavce, ptice, gmazove i vodozemce. Neke morske vrste hrane se crvima i manjim morskim životinjama (racima, puževima, školjkašima i t. d.). U niskom letu nad vodom traže plijen, a kad ga spaze, kruže još časak, da se onda naglo bace na nj hvatajući ga kljunom. Nekoliko sedmica prije gniježđenja okupljaju se čigre u većim skupinama na mjestima svojih gnijezdilišta, i to stalno, svake godine, isti parovi na istim mjestima. Morske vrste traže pjeskovita područja ili puste i gole otoke, pa i koraljne grebene. Močvarne vrste grade prava gnijezda, a morske vrste iskopaju plitku udubinu u tlu, u kojoj nesu jaja. U to doba sjede jedna uz drugu po morskim obalama nagusto zbijene, kako bi što bolje iskoristile prostor, i sve okrenute u istom smjeru. Tako je čitavo tlo nadaleko i široko prekrito čigrama, koje sjede na jajima. Č. snesu redovno po 3 jaja, a samo one vrste, koje se gnijezde na drveću, imaju po jedno jaje. Oba roditelja sjede naizmjenično na jajima, no u vrućim podnevnim satima prepuštaju jaja direktnoj sunčanoj toplini. Za otprilike tri tjedna izlaze mladi u svojim šarenim odjećama, zaogrnuti u meko pahuljasto paperje. Odmah poslije toga napuštaju gnijezdo te trče naokolo obalom. Prvo se vrijeme brinu roditelji za njih. Na gnijezda i jaja čigri napadaju neke razbojničke vrste morskih galebova. Gnijezda im plijene i ljudi zbog vrlo tečnih jaja.

Poznata je vrsta vrlo grabežljiva čigra dugokljuna (Sterna cantiaca), koja naraste do 40 cm, a raskriljena ima do 94 cm. Kljun joj je dugačak, na vrhu svinut prema dolje. Male noge sa jako urezanom plivaćom kožicom značajne su za ovu vrstu; krila su vrlo duga, a rep je rašljast. Glava i leda su baršunastocrni, a ostali gornji dijelovi srebrnastosivi. Vrat i donji dio tijela je bijel. Vršci letnog perja su pepeljastosivi, a prema vratu sivobijeli. U zimskoj odjeći glava je gore bijela s crnim prugama, a donji je dio tijela posve bijel, a noge crne. Ne napušta obalna područja, a rijetko kad zalazi u unutrašnja mora. Nalazi se uz obale, srednje i južne Evrope, sjeverne Afrike, Sjeverne Amerike i Indijskog oceana. Na jugu se javlja duž čitave Afrike, a u Americi do Brazila. Na sjevernim evropskim obalama javlja se tek pod konac travnja, gdje se gnijezdi u svibnju. U kolovozu, a najkasnije u rujnu, vraća se na obale Sredozemnog mora, Indijskog oceana i južne obale Atlantika, gdje i zimuje. Ova se vrsta gnijezdi obično uz travnjake u blizini obala, gdje je trava niska, no voli i suhe pješčane prudove tik uz more. Gnijezdo joj je zapravo mala udubina na samom tlu.

Poznata i česta vrsta je i čigra mala (Sterna minuta), koja naraste do 22 cm, a raskriljena ima oko 50 cm. Veoma je rasprostranjena. Pojavljuje se u Evropi, Aziji, Africi i Americi uz rijeke i jezera, a osobito uz riječna ušća u moru. Uz tlo iskopaju malo udubljenje, koje im služi kao gnijezdo.

Obična čigra (Sterna fluviatilis) živi pretežno dublje na kontinentima uz riječne obale, a rjeđe uz more. U sjevernim krajevima Evrope i Amerike uz morske obale poznate su male obalne č. (Sterna macrura), a južnije, uz obale Atlantika i Indijskog oceana, rasprostranjena je vrlo lijepa, šarenim bojama ukrašena rajska čigra (Sterna dougali ili 5. paradisea). Gotovo po čitavu svijetu rasprostranjena je čigra tustokljuna (Gelechelidon anglica), koja, osim uz more, živi osobito na mnogim unutrašnjim jezerima.

Ima još mnogo drugih vrsta čigra, koje sve žive po otocima, uz morske obale ili u unutrašnjosti kopna uz rijeke i jezera. Sve one žive manje više sličnim načinom života, pa kako su i slično građene, ujedinjene su u veliku porodicu morskih lastavica.S. Ča.