CISTOZIRA (Cystoseira) je rod smeđih alga iz reda Fucales. U gradi njegova talusa razlikujemo tri dijela: bazalnu pločicu, stablo i grane. Bazalna je pločica okruglasta i kompaktna ili je vrežasto razgranjena, a služi za pričvršćivanje biljke na osnovi. Stablo je dio talusa između bazalne pločice i grana. Iz stabla izlaze proliferacijom grane, koje su spljoštene ili valjkaste i kod nekih vrsta nose sa strana t. zv. listiće u obliku spljoštenih ili valjkastih zubaca. Kod nekih vrsta grane nose male mjehuriće (aerociste), koji služe kao hidrostatske naprave. — Histološka građa pokazuje tri sloja: spolja epidermu, u. srijedi osovinski sloj te između njih koru. Epiderma služi naročito kao asimilacijsko i zaštitno tkivo, a kora i osovinski sloj kao provodno. Umnažanje je samo spolno. Muške (anterozoidi) i ženske (oosfere) spolne stanice nastaju u naročitim udubljenjima talusa, u t. zv. konceptakulima.

U Jadranu dolazi znatan broj (oko 15) vrsta sa još većim brojem podvrsta ili ekotipova. One čine glavnu masu njegove bentoske vegetacije. Neke su vrste značajne za površinske vode, tako C. spicata i C. crinita, druge dolaze samo u dubljim slojevima, kao C. fucoides i C. opuntioides, dok većim dijelom imaju euribatan karakter, t. j. dolaze i u plitkoj i u dubokoj vodi. Cistozire su mlad i vrlo plastičan rod, koji pokazuje neobično veliku grupnu varijabilnost oblika pod različnim uvjetima ekološkog i geografskog habitata. Ta je njihova velika plastičnost uzrokom, da se je i u Jadranu razvilo nekoliko endemskih vrsta te veći broj podvrsta (v. Alge).

LIT.: A. Ercegović, Cistozire Jadrana, Split 1952.A. E.