BRZINA KRETANJA broda ili brodskog sastava, t. j. put, što ga prevali brod kroz vodu u jedinici vremena, značajan je činilac ne samo u plovidbi uopće (nautici, trgovačkom prometu i t. d.), već nadasve u ratnoj mornarici, jer je brzina kretanja, uz naoružanje i oklopnu zaštitu ratnih brodova, jedno od glavnih mjerila njihove borbene moći. Budući da je brod prilikom kretanja kroz vodu izložen djelovanju vjetra, valova i struje, brzina kretanja kroz vodu razlikuje se od stvarne brzine kretanja nad dnom. Osnovna jedinica za mjerenje brzine kretanja broda na moru općenito je čvor, t. j. nautička milja (nm = 1852 m) na sat. Naziv čvor potječe iz vremena plovidbe na jedra, kada se brzina broda mjerila trouglastom daščicom, koja se na dugačkoj uzici spuštala iza broda (v. Brzinomjer).

Kod raznih proračuna strategijske, taktičke i navigacijske prirode izražava se brzina kretanja broda i u kabelima na minutu (kabel/min) ili u metrima na sekundu (m/sek). Budući da kabel iznosi 1/10 nm, brzinu u čvorovima pretvaramo u kabelsku brzinu na minutu tako, da je pomnožimo sa 10/60 odnosno 1/6, a brzinu u m/sek dobivamo, ako brzinu u čvorovima pomnožimo sa 1852/3600, ili približno sa ¹/₂ unutarnjoj plovidbi, na rijekama i jezerima, mjeri se brzina kretanja u kilometrima na sat.

Općenito u pomorskoj taktici i strategiji moramo razlikovati brzinu kretanja broda, t. j. brzinu pojedinog broda od brzine kretanja brodskog sastava, koja je ograničena brzinom kretanja najsporijeg broda u sastavu. Stoga valja nastojati, da pojedini brodski sastavi budu formirani od brodova jednake ili bar približno jednake brzine kretanja. Budući da ratni brodovi (brodski sastavi) kod izvršenja borbenih zadataka svoju brzinu kretanja moraju uskladiti (u granicama mogućnosti, od najmanje do najveće) sa zahtjevima postavljenog im zadatka i uvjetima situacije, pojavljuju se pri rješavanju taktičkih problema razne brzine kretanja i to:

Ekonomska brzina kretanja, odnosno brzina, kojom brod ili sastav, u odnosu na prevaljeni put, potroši najmanje goriva. Tom će dakle brzinom brod ili sastav s raspoloživom zalihom pogonskog materijala moći prevaliti najdulji put. Stoga kad općenito govorimo o daljini plovljenja nekog broda, ona se obično odnosi na njegovu ekonomsku brzinu kretanja. Ekonomska je brzina kod pojedinih ratnih brodova različna i ovisi o vrsti pogonskog uređaja i obliku podvodnog dijela brodskog trupa, te se utvrđuje pokusom za svaki pojedini brod, a iznosi 30% do 60% njegove najveće brzine. Kod jednorodnih brodskih sastava (sastava brodova iste klase) ekonomska je brzina kretanja sastava jednaka ekonomskoj brzini najsporijeg broda. Ako u sastavu ima brodova raznih klasa (združeni sastav), valja pri određivanju ekonomske brzine kretanja sastava usporediti daljine plovljenja pojedinih tipova brodova u sastavu kod raznih kretanja i odabrati onu brzinu, kojom cijeli sastav može prevaliti najdulji put, kako to pokazuje ovaj primjer:

Ekonomska je brzina kretanja združenog sastava u tom slučaju 14 čvorova, jer je daljina plovljenja cijelog sastava tom brzinom najveća (700 nm). Budući da je ekonomska brzina kretanja, s gledišta autonomnosti broda ili sastava (najveća moguća daljina plovljenja) i ekonomije utroška goriva, najpovoljnija, ona se iskorišćuje kao marševska brzina, kada god to taktičko-operativna situacija dopušta.

Povećana ekonomska brzina kretanja broda je brzina, koja još ne napreže previše pogonski uređaj broda, a dopušta brz prijelaz na najveću brzinu. Kod brodskih sastava ona odgovara povećanoj ekonomskoj brzini najsporijeg broda. Budući da povećana marševska brzina olakšava obranu broda (ili sastava) od napada avijacije, podmornica i lakih torpednih snaga te skraćuje trajanje marša i time ubrzava razvoj snaga, povećana se ekonomska brzina kretanja primjenjuje u prvom redu na maršu u ratnim uvjetima. Ona usto olakšava i postizanje iznenađenja, a pri povoljnim ostalim uvjetima omogućuje brže izvršenje koncentracije vlastitih snaga protiv najvažnijeg dijela neprijateljskih snaga i time slabijem protivniku pruža mogućnost da pojedinačnim udarcima (tučenjem) pobijedi nadmoćnog neprijatelja.

Najveća brzina kretanja broda je ona brzina, koju brod s punim ratnim opterećenjem može postići uz najveće dopušteno naprezanje pogonskog uređaja, te se zato iskorišćuje samo kroz kraće vrijeme. Kod brodskih sastava ona odgovara najvećoj brzini kretanja najsporijeg broda, umanjenoj za stanoviti iznos (rezervna brzina), koji dopušta brodu da u slučaju potrebe poveća svoju brzinu radi održavanja mjesta u postroju. Kao borbena brzina najveća je brzina važna s taktičkog gledišta, jer nadmoć u brzini omogućuje uspostavljanje i prekidanje vatrenog dodira s neprijateljem kao i zauzimanje, održavanje i promjenu povoljne udaljenosti i položaja u odnosu na neprijatelja.

Redovna brzina kretanja broda (ili sastava) je ona brzina, koju brod (sastav) pod normalnim uvjetima redovno ima na maršu. Ona općenito odgovara ekonomskoj brzini kretanja.

Rezervna brzina kretanja je iznos, za koji brod (ili sastav) može u svako doba povisiti svoju brzinu kretanja, bez prekomjernog naprezanja pogonskih uređaja, koji se upravo nalaze u pogonu. Ona dolazi u obzir kod združenog plovljenja, kad pojedini brodovi ili sastavi često moraju povremeno povećati svoju brzinu, da bi održali svoje mjesto u postroju, osobito prilikom prestrojavanja.

Brzina napredovanja je put, koji brod, odnosno sastav prevaljuje u jedinici vremena, u generalnom kursu kretanja, kada radi zaštite od podmornica vozi u zig-zag-kursovima.

S obzirom na strateške i manevarsko-taktičke prednosti, što ih pruža nadmoć u brzini, općenita je težnja da se grade brodovi sa što većom brzinom. No kako se povećanje brzine kretanja kod određene istisnine broda može postići jedino na uštrb naoružanja, oklopne zaštite ili daljine plovljenja, ovisit će odnos između navedenih osobina ratnih brodova općenito o zadacima, koji se postavljaju pred pojedinu mornaricu, i o uvjetima, pod kojima brodovi treba da izvrše te zadatke. Razumije se, da je odnos brzine kretanja i ostalih osobina broda različit kod pojedinih klasa ratnih brodova, a ovisi o njihovoj namjeni.I. Mć.

LIT.: H. Evers, Ratna brodogradnja, prijevod s njemačkog, Zagreb 1951.