BRZANI (Fregatidae), ptice iz skupine veslačica. Među njima je najpoznatija vrsta brzan veliki (Fregata aquila), koga nazivlju i morskim orlom (da se ne zamijeni s bukoćom). Tijelo mu je vitko, vrat i glava snažni, kljun za pola dulji od glave povijen je u širokom luku prema dolje, a u zadnjem dijelu usvođen. I donji je dio kljuna pri vrhu povinut prema dolje. Veliki podvoljak širok je i gol. Kratke noge obrasle su sve do podnožja gustim perjem. Dugački prsti široko su razmaknuti, a pri korijenu spojeni plivaćom kožicom. Na vrhovima prstiju nalaze se jake pandže. Vrlo dugačka krila neobično su uska i oštro ušiljena. Letno im je perje snažno i dugačko, a rep, koji se sastoji od 12 letnih pera, vrlo je dug i rašljast. Oko očiju i ispod vrata imaju golu kožu. Tijelo im je veoma lagano. Naročite su im osobine: pneumatičnost kostiju i kožnata vrećica na podvoljku, koja se po volji može napuniti zrakom. Perje je u starog mužjaka smeđocrno; glava, zatiljak, leda i prsa sa strane metalno su zeleni i purpurno sjajni, krila su sivog metalnog sjaja, a letno je i repno perje smeđe. Očna je šarenica tamnosmeđosiva, gola okolina kože ljubičasta. Kljun je pri korijenu svijetlomodar, u sredini bijel a pri vrhu tamnorožnate boje. Gola je vrećica na podvoljku narančastocrvena, a u doba parenja skrletnocrvena. Noge su s gornje strane crvene, s donje narančaste. Ženka nema tako sjajno perje, svi su joj tonovi boja svjetliji, a na prsima ima bjelkasto polje. Kljun, krila i rep nešto su joj dulji. Mladi imaju smeđa leđa, letno je perje krila i repa crno, a prsa su im bijela s pojedinim smeđim perima. Duljina tijela iznosi 108 cm, širina s raskriljenim krilima 230 cm, a težina tek oko 1,5 kg. Poznata je i dosta česta vrsta mali brzan (Fregata ariel) s bijelim perjem na prsima. Ta vrsta naseljuje krajeve toplih tropskih mora, počevši od Îles de la Société na istoku, pa sve do Madagaskara na zapadu. Brzane mnogi smatraju najbržom pticom na moru. Oni mogu u letu prestići galeba i morsku lastavicu, a brži su i od najbržih plivača u vodi, kao na pr. od pliskavice i raznih grabežljivih riba. Kad b. lovi leteće ribe, koje skaču iz vode, baca se na njih vrlo naglo, te ih hvata u zraku. Katkada se baca za njima i u vodu te ih uhvati i pod površinom. Uhvati li b. neku ribu nespretno, te je u letu ispusti iz kljuna, on je ponovo uhvati, prije nego što ona padne u vodu. B. napada i razne morske ptice, koje uzlijeću s ugrabljenom ribom u kljunu. Napada ih udarcima kljuna i krila sve dotle, dok ne ispuste plijen, koji tad naglo lovi, dok još pada. Brzani su na tlu vrlo nespretni i nesnalažljivi pa se, uhvaćeni na brodu, ne mogu sami uzdići da polete. Stoga su u doba gniježđenja na pješčanim obalama bespomoćni pred neprijateljem. S. Ča.