BRUXELLES (flam. Brussel), 50°51´ N i 4°22´ E, glavni i najveći grad Belgije, smješten je na rijeci Sennei (lijevi pritok Rupela), i to na njenom izlazu iz brežuljkastog područja srednje Belgije u nizinski dio zemlje. Riječni je otočić pružao lak prijelaz i bio sigurno zaklonište trgovcima na poznatoj trgovačkoj cesti između Bruggea (središta obrtnički razvijene Flandrije) i Kölna. Pored toga manji su brodovi lako plovili Rupelom i Senneom do Bruxellesa. Kronike iz X. st. zovu naselje, koje se već proširilo s otoka i na desnu obalu, Bruocsella (od broec bara i sele naselje, dakle naselje u bari). Uvidjevši prometnu i trgovačku važnost mjesta leuvenski grofovi u XI. st. prenose svoje sjedište u susjedni Coudenberg, odakle nadziru put u dolini i vladaju gradom.

Pod zaštitom tvrđavskih gospodara, stanovništvo naseljava i prostor izvan bedema izgrađenih u XIII. st., te se u XIV. st. grade novi bedemi, koji zahvaćaju širi prostor, a održali su se, uz pojačanja u XVI. st., do XIX. st. Obrt (tkalački) i trgovina podižu broj stanovnika. God. 1455 Bruxelles ima 43.500 st. Grofovi privlače velik broj francuskog plemstva, koje u čistoj flamanskoj sredini stvara jak otok romanskog utjecaja. Znatan porast doživio je grad pod konac XV. st., kad dolazi pod upravu Habzburgovaca i postaje glavni grad. Plitka Senne nije dovoljna za promet, pa se 1561 izgrađuje kanal Willebroeck, koji povezuje donji tok Rupela i Bruxelles. Od 1830 počinje se grad naglo razvijati, jer je izgradnjom željeznica i obnavljanjem kanala dobio prometnu važnost.

Grad. Gradsku jezgru čini središnji peterokutni prostor, koji je oivičen bulvarima, uređenim na mjestu porušenih bedema. Stari peterokutni dio izgrađen je u nizini oko Senne na njenim rukavima, koji su danas većinom presvođeni. Ulice su uske i krivudave, ali se taj dio ističe poznatim umjetničkim i arhitektonskim spomenicima: Hotel de Ville (vijećnica), burza, katedrala, kraljevska palača, muzeji, biblioteke, škole, kazališta i sveučilište.

Oko središta grada okupljaju se u toku godina predgrađa: Schaerbeek, St. Josse-ten Noode, Etterbeek, Ixelles, St. Gilles, Uccle, Forest, Curughem-Anderlecht, Molenbeek, St. Jean, Koekelberg, Jette, Laeken i druga, s kojima Bruxelles ima ukupno 1,007.414 st. (1953). Predgrađa se ističu širokim ulicama, pravilnim kvadratičnim blokovima kuća, koji s prostranim parkovima predstavljaju novi stambeni dio grada, a centar postaje sve više poslovni, upravni i kulturni dio. Bruxelles je kulturno, upravno i privredno središte Belgije.

Prometno-industrijsko značenje. Zbog centralnog položaja u odnosu prema čitavoj Belgiji grad ima značaj cestovnog i željezničkog čvorišta, iz kojega polaze zrakasto usmjerene pruge, važne i za međunarodni promet.

Dugim kanalom (73 km) omogućena je laka prometna veza s ugljenim basenom Charleroi, a kanal Willebroeck (rekonstruiran u XIX. st. i 1921, dug 28 km sa 4 brane i 6,5 m dubine) po vezuje Bruxelles s Rupelom i estuarijem Schelde te daje gradu gotovo karakter morske luke. Uz staru tradicionalnu industriju skupocjenih zlatnih i srebrnih predmeta, omogućile su dobre kopnene i vodene veze razvoj novije industrije, koju predstavljaju talionice, predionice, tvornice umjetne svile, šećerane, pivovare i razne rafinerije.

Luka. Luka Bruxelles ima 4 basena: 1) Vertoge, dubok 6,4 m, dug 978 m i širok 119,7 m. U njemu se nalazi 16 električnih dizalica od 2—10 t nosivosti. Na njegovu su području sagrađena velika skladišta, carinarnica i teretni kolodvor. 2) Beco, povezan s kanalom Bruxelles-Charleroi, dug je 728,3 m, širok 72,8 m, a dubok 3,5 m; ulaz u dok širok je 11,8 m sa 3,1 m dubine. 3) Gobert je 612 m dug, 34,2 m širok i 2,9—4 m dubok. 4) Vanjska luka. Basen je širok 112,7—140 m, obala je 1859 m duga, na njoj su električne dizalice (1 po 10 t, 4 po 4 t i 10 po 3 t).

Uvozi se drvo, kolonijalna roba, sirovo željezo, a izvozi staklo, željezo, šećer, ugljen i koks.

LIT.: A. Demangeon, Belgique et Pays-Bas, Géographie Universelle, II, Pariš 1927; F. Leyden, Belgien, Niederlande und Luxemburg, Handbuch der geographischen Wissenschaft, Postdam 1938.I. C.