BRUSNIK, 43°1´N i 15°48´E, 300 m dug i prosječno 150 m širok otočić u istočnom dijelu Jadranskog mora, 1,7 nm jugoistočno od otoka Sveca (Sv. Andrija). Zbog crne boje dijabaza, od kojega je pretežno građen, vidi se iz znatne daljine, iako je najviši dio otoka visok samo 12 m iznad morske razine. Zapadni dio otočića viši je i širi od istočnog. Na istočnoj, najnižoj obali stvorilo je neprekidno mlatanje mora žalo od krupnih valutica. Na jugoistočnoj obali nalazi se nekoliko manjih uvalica, koje su vrlo prikladne za pristajanje čamaca. Nalaz ljušturice jednog recentnog školjkaša (Spondylus gaedarepus) u cementiranom konglomeratu dokazuje, da se otok u mlađe doba izdigao. Iako su vjetrovi jaki, ima dosta humusa, na kojem raste oskudna vegetacija. U fauni se ističe crna gušterica (Lacerta muralis). B. nije naseljen, ali ga često posjećuju stanovnici otoka Sveca i ribari iz Komiže i Biševa za vrijeme lova na srdele. Eruptivno kamenje, od kojega je otok građen, ima i nešto željezne rude, pa zbog toga skupina otoka Brusnik, Jabuka, Svetac i okolišno morsko dno stvaraju magnetske anomalije. Ime mu vjerojatno potječe od riječi brus (kamen).

LIT.: A. Ginzberger, Beitrage zur Naturgeschichte der Scoglien und kleineren Inseln Süddalmatiens, Denkschrift der Kaiserlichen Akademie, 2, Wien 1915; P. Skok, Slavenstvo i Romanstvo na Jadranskim otocima, Zagreb 1950.V. R.

Ribarstvo. Okolni brakovi otočića Brusnika smatraju se našim najboljim lovištima jastoga (Palinurus vulgaris). Otočić je važan za komiške ribare, i to kao lovište i baza za vojge. Na ovom udaljenom otočiću zadržavaju se vojgari cijeli mrak, a lovci jastoga u sezoni lova.J. Bi.