BRGULJE, 44°13'N i 14°51'E, selo na otoku Molatu, sa oko 230 stanovnika. Ime vjerojatno potječe od keltsko-ilirske riječi briga, t.j. brdo, ili od bergolare (tal. i kasnolatinski) slaviti, proslaviti, odakle je nastala riječ brgulja, slava, terevenka i sl. (Pavlinović). Selo je zbijena tipa i smješteno na uzvisini iznad mora. Stanovništvo se bavi poljoprivredom (vinogradarstvo, povrće), ribolovom i pomorstvom; svoje proizvode prodaje na zadarskom tržištu. Zbog prenapučenosti i oskudnih životnih uvjeta znatan se broj stanovnika do II. svjetskog rata iselio u Sjevernu Ameriku. Brguljske brodice sklanjaju se u uvalu Vrulje u Brguljskom zaljevu i u uvalu Pržine na sjevernoj obali Molata, koje su dobri zakloni za male brodove. Dno je u Pržinama pjeskovito, te sidro dobro drži. Uvala Zalipić otvorena je buri i nepodesna za zaklon, iako je dno pjeskovito i dobro za sidrenje. Uvalice Karstul i Vodomerka sjeverno i sjeverozapadno od Brgulja veoma su izložene buri i neprikladne su za sidrenje. Amplituda morskih mijena iznosi 85 cm. Povoljnije uvjete za pristajanje i sidrenje ima Brguljski zaljev zapadno od sela.

Brguljski zaljev je sidrište zaklonjeno od svih vjetrova, a osobito su dobro zaštićene uvalice s jugoistoka i jugozapada. Za orijentaciju služe danju visoki i tamni rt Bonaster i mjesto Molat s bijelim crkvenim zvonikom. Noću se brodovi upravljaju prema lučkom svijetlu u Lučini. Brguljski zaljev otvoren je prema jugoistoku, a sužava se prema sjeverozapadu. Uski svršetak zaljeva zove se Luka. Jugo u Luci diže velike valove, pa nije dobar zaklon, iako je dno pješčano i dobro drži sidro. Najbolje je sidrište za velike brodove u sredini Brguljskog zaljeva, južno od otočića Brguljski. Otočić je obla oblika, visok 30 m. Između njega i obale Molata mogu proći manji brodovi, jer dubina u sredini prolaza iznosi oko 4,5 m. Dražice sjeverno i istočno od otočića zovu se Vrulje. Otočić Brguljski štiti sjevernu dražicu od juga, ali se sidrenje sjeverno od otočića, zbog kamenita dna, ne preporučuje. U dražici istočno od otočića ima nekoliko gatova od naslagana kamena, a sjeverno od najjužnijeg gata sagrađena je betonska vlaka za čamce.

Uvala Podgarbe dobar je zaklon od bure i juga, ali je izložena jugozapadnim vjetrovima i valovima. Najbolje je sidrište u jugoistočnom dijelu uvale, gdje je dno od pijeska. U sjeverozapadnom dijelu uvale nalazi se mali gat od naslagana kamena za ribarske čamce. Odatle vođi staza u selo Brgulje.

Uvala Lučina veoma je izložena jugozapadnim vjetrovima i moru (v. Molat).V. C.

Ribarstvo. U Brguljama postoji ribarska zadruga sa 16 ribara, koji sa 1 plivaricom sudjeluju u ljetnom ribolovu. Ulov se 1951—1953 kretao oko 25 t plave ribe na godinu. Ulov prodaju trgovačkim poduzećima, a manji dio sole i troše za vlastite potrebe. Osim zadruge ima i oko 20 povremenih ribara privatnika. Njihov ulov iznosi oko 6 t na godinu. Najveći dio ulova troše sami ribari, a mali dio donose na lokalna tržišta. Love sa 2 obalne kočice (tartane) za gire na lovištima oko otoka Škarde, Ista i prolaza Maknare. Po bližim uvalama i brakovima love stajačicama, vršama, parangalima i ostima pod svijeću. Zadružni ribari love na poštama: Bonaster, Tromerka, Lušćica i t. d.J. Bi.