AGATOKLO, grčki političar, vojskovođa i tiranin u Sirakuzi (←361-←289). Ulazi rano u politički život Sirakuze kao pristaša demokratske stranke. Zahvaljujući svome odgoju, inteligenciji, govorničkom daru i vojničkim sposobnostima, postaje štićenik bogataša Damasa, a poslije njegove smrti uzme njegovu udovicu za ženu. Ogromno bogatstvo, koje je na taj način dobio, ubrza njegov uspon, pa je uskoro došao na čelo demokratske stranke. Nakon sukoba s oligarhijom bježi iz grada, te poslije mnogo borba, konačno ← 316 postaje strateg Sirakuze s neograničenom vlašću. Da bi učvrstio svoju vlast, prognao je i dao ubiti 600 aristokrata. Postavši tako gospodarom Sirakuze, nastoji da proširi vlast na cijelu Siciliju. Zbog toga dolazi do rata (←312-←306) s ostalim grčkim gradovima i njihovom saveznicom Kartagom. U početku je A. s uspjehom vodio ratne operacije, međutim, kad je Kartažanima stigla pomoć, ratna se sreća mijenja. Prisiljen na uzmak, povlači se u Sirakuzu, koju Grci i Kartažani opsjedaju s kopna i mora. Tada A. stvara genijalan i dotada jedinstven plan: probiti pomorsku blokadu, prevesti vojsku u Afriku i tamo započeti ofenzivu protiv Kartage. Ekspediciju je izveo u najvećoj tajnosti i ← 15. VIII. 310, na dan pomrčine Sunca, probija pomorsku blokadu sa 60 brodova i 14.000 vojnika. Ploveći 6 dana progonjen od Kartažana, iskrca se u Africi, gdje u početku uspješno vodi operacije i dolazi pred Kartagu. Nakon nekog vremena napušta ratište u Africi, da bi spasio situaciju na Siciliji. Poslije se opet vraća u Afriku, ali nakon neuspjeha napušta vojsku i odlazi na Siciliju. Sklapa mir ← 306 s Kartagom, definitivno pobjeđuje svoje neprijatelje, te ostvaruje potpunu prevlast na Siciliji. Oko ← 304 uzima kraljevski naslov. Vodi još nekoliko manjih ratova. Godine ← 299, kad su Makedonci opsjedali Kerkiru, iznenadi ih i uništi im u pomorskoj bitki mornaricu, a sam zavlada Kerkirom (Krfom).

Za vrijeme njegova vladanja Sirakuza doživljava procvat i politički uspon. A. izgrađuje veliku plaćeničku vojsku i moćnu mornaricu od 200 velikih brodova, s namjerom da uništi Kartagu. Međutim, do rata nije došlo, jer je u pripremama za rat ← 289 umro. Održavao je dobre odnose s Egiptom (oženio se Teoksenom, pastorkom Ptolomeja I. Sotera). Kao tiranin bio je blag i umjeren. Njegovo životno djelo prožeto je jednom mišlju: ujediniti Grke u Italiji, eliminirati i po mogućnosti uništiti Kartagu. Svojom energijom uspio je da nadvlada partikularizam grčkih gradova, koji međutim poslije njegove smrti ponovo jača i razara u cijelosti njegovo djelo. Scipion Afrički ubrajao ga je među najveće ljude tadašnjeg doba.

LIT.: R. Schubert, Geschichte des Agathokles, Breslau 1887.Č. M.